Idemo dalje!?
HDZ-ekonomija
Zna se tko ZNA...
  • "Slijedom objavljivanja takvih destruktivnih napisa pojavila se nužnost interveniranja Agencije na način da se periodički tj. po potrebi i u skladu s objavljenom temom na blogu kako ne bi bilo "prenapadno" intervenira s "ubacivanjem" na blog tj. komentiranjem u cilju amortizacije nastale štete ili pak u cilju odvraćanja s teme..."

    SOA (analiza upisa na blogu Ž.Peratovića)
Blogeri, važno
  • VAŽNO
Izdvojeno
Arhiva
« » sij 2018
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31
Brojač posjeta
150602
Banneri
  • pollitika
Blog
subota, srpanj 11, 2009




U lipnju 2009. registrirano je 56,4 posto novih vozila manje nego u lipnju 2008. U prvih šest mjeseci ove godine broj registriranih novih vozila za 48,6% posto je manji u usporedbi s istim razdobljem 2008.

Bruto domaći proizvod realno je manji za 6,7% u prvom tromjesečju 2009. u odnosu na isto tromjesečje 2008. godine.

U razdoblju od lipnja 2008. do svibnja 2009. ukupna industrijska proizvodnja u usporedbi s istoimenom proizvodnjom iz razdoblja od lipnja 2007. do svibnja 2008. bilježi pad za 3,8%.

Mjesečni obujam industrijske proizvodnje u Republici Hrvatskoj u svibnju 2009. u usporedbi s industrijskom proizvodnjom iz svibnja 2008. bilježi pad za 7,1%.

Ukupan promet u industriji u travnju 2009. manji je za 4,9% u usporedbi s travnjem 2008.

Proizvodnost rada u razdoblju od siječnja do svibnja 2009. manja je za 1,3% u usporedbi s istim razdobljem 2008.

U svibnju 2009. u komercijalnim smještajnim objektima broj dolazaka turista manji je za 10%, a broj noćenja turista manji je za 13% u odnosu na svibanj 2008.

U razdoblju od siječnja do svibnja 2009. ostvareno je 8% manje dolazaka i 9% manje noćenja turista u odnosu na isto razdoblje prošle godine u svim komercijalnim smještajnim objektima.

U razdoblju od siječnja do svibnja 2009., u odnosu na isto razdoblje 2008. broj kružnih putovanja stranih brodova manji je za 10%, a broj putnika koji su na taj način ušli u Republiku Hrvatsku veći je za 5,9%. Ukupan broj dana boravka tih putnika u istom razdoblju manji je za 33,3% nego prošle godine.

U hrvatskim lukama nautičkog turizma u šest jadranskih županija od siječnja do svibnja 2009. boravilo je 24% manje nautičara nego u istom razdoblju prošle godine, dok je noćenja u tim lukama bilo 15% manje.

Ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u svibnju 2009. manji je za 9,0% u usporedbi sa svibnjem 2008.

Ukupni broj zaposlenih u svibnju 2009. manji je za 2,4% u odnosu na svibanj 2008.

Krajem lipnja u Zavodu za zapošljavanje je evidentirano 11,2% nezaposlenih više nego u lipnju 2008. godine.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za travanj 2009. u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za 5,1%, a realno je viša za 1,2%.

Cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u svibnju 2009. u odnosu na svibanj 2008. više za 2,7%, a u godišnjem prosjeku više su za 5,1%.

Cijene proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pri proizvođačima u travnju 2009. u odnosu na travanj 2008. niže su za 11,4%.

Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u lipnju 2009. u odnosu na lipanj 2008. niže su za 1,0%.

U svibnju 2009. u odnosu na svibanj 2008. ukupan otkup i prodaja proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva smanjeni su za 0,9%.

Ukupan izvoz u svibnju 2009. bio je za 24% manji nego u svibnju 2008. godine.

Ukupan uvoz u svibnju 2009. bio je za 29,4% manji nego u svibnju 2008. godine.

Promet od trgovine na malo u svibnju 2009. u odnosu na svibanj 2008. nominalno je bio manji za 18,0%, a realno za 19,3%. Od siječnja do svibnja 2009. taj promet bio je nominalno manji za 14,9% u odnosu na isto razdoblje 2008., što je realno manje za 17,0%.

U prvom tromjesečju 2009. ostvarena vrijednost prometa u ugostiteljstvu nominalno je manja za 1,8% nego u istom razdoblju 2008. Za isto razdoblje cijene ugostiteljskih usluga porasle su za 5,7%, što znači da je promet u ugostiteljstvu za to razdoblje realno pao za 7,1%.

Građevinski radovi u travnju 2009. manji su za 4,3% u odnosu na travanj 2008. Građevinski radovi u razdoblju od siječnja do travnja 2009. manji su za 1,4% u usporedbi s radovima u razdoblju od siječnja do travnja 2008.

Vrijednost novih narudžaba građevinskih radova u prvom tromjesečju 2009. manja je za 9,4% u odnosu na isto razdoblje 2008.

Izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku u prvom su tromjesečju lani iznosila nešto više od milijardu eura, pa su ulaganja od 399 milijuna eura u prvom tromjesečju ove godine manja za 60,3 posto.

hdz-ekonomija @ 00:29 |Komentiraj | Komentari: 16 | Prikaži komentare
subota, svibanj 16, 2009




Ovih dana objavljeni su i posljednji podaci o kretanju stope inflacije u Hrvatskoj i u Europi. No, prije toga, mali uvod.

U već opjevanom članku u kojem si je očito bunikom obliveni Sanader pripisao toliko zasluga da bi bez njega Zemlja vjerojatno već prije nekoliko mjeseci završila u obližnjoj crnoj rupi, premijer je samo ovlaš spomenuo i inflaciju. Izjavio je slijedeće: "Nužno je vratiti se u ljeto 2008., kada je inflacija bila na razini oko osam posto, a cijeli je niz gradova i lokalnih uprava podignuo cijene komunalnih usluga. Nisam za nikakvo spavanje na lovorikama, jer je zadaća Vlade da se odgovorno ponaša, napose u ovim kriznim vremenima."

Iz njegove izjave dade se zaključiti da je problem inflacije prošlost i da je on za navedeno zaslužan, dok su problem inflacije, naravno, uzrokovali neki gradovi i općine. Kako tipično za Sanadera koji nikad za ništa loše nije kriv, ali je uvijek zaslužan za sve dobro.

U svezi toga što je on učinio u cilju suzbijanja inflacije se ovaj put nije konkretno izjasnio, budući da je po tom već nekoliko puta ispao notorni idiot, što možemo vidjeti ovdje, ovdje, ovdje, a naročito ovdje.

Iako mi u prvi tren nije bilo jasno zašto je premijer išao uopće pričati o tome kako su spriječili rast nezaposlenosti kad je upravo u prošlom mjesecu rast nezaposlenosti bio rekordan, te zašto je išao spominjati inflaciju kad se konačno dokazalo, a to ćete vidjeti u nastavku, da je upravo njegova Vlada odgovorna za najveći dio inflacije u Hrvatskoj u prošloj i ovoj godini, sada mi postaje jasnije. Bila je to brižljiva kontrola štete koja će nastati nakon što guverner Rohatinski u Opatiji održi govor nakon kojeg je i zadnjem optimistu postalo jasno u kakvim smo sranjima. I u kakvim ćemo tek biti sranjima.

Između svega ostalog, Rohatinski je jasno i glasno spomenuo da problem inflacije i dalje postoji u Hrvatskoj (za razliku od najvećeg broja europskih zemalja, gdje zaista više ne postoji) i da će nas gadno opterećivati u ovoj godini: Evo njegove izjave: "Iako je u drugom dijelu 2008. godine nastupilo agregatno smanjenje potrošačkih cijena za oko 1% u odnosu na njihovu razinu iz mjeseca srpnja, tekući rast tih cijena u prvom tromjesečju ove godine od 2.1% indikator je mogućeg nastavka negativnog djelovanja inflacije na raspoložive dohotke i realnu potražnju na domaćem tržištu."

Iz priloženog grafikona jasno se vidi da je problem inflacije u EU prošlost. Inflacija je na razini cijele EU pala na svega 1,2 posto, a na razini Eurozone na svega 0,6 posto već u ožujku, a tendencija stagnacije se nastavlila i u travnju. Čak i u onim zemljama u kojima je inflacija prošle godine dosezala dvoznamenkastu vrijednost, pa i blizu 20 posto, sada je ista svedena na prihvatljivih 5 do 6 posto. Za razliku od zemalja EU koje su provedbom gospodarskih mjera suzbijanja inflacije taj problem riješile, u Hrvatskoj je isti i dalje prisutan. Štoviše, u Hrvatskoj inflacija, nakon pada na kraju 2008., raste.

Na grafikonu su jasno vidljiva dva segmenta u kojima inflacija u Hrvatskoj nije slijedila inflaciju u Europi. Prvi segment je zabilježen sredinom 2008. godine kada je naša inflacija letila u nebo, dok je inflacija u EU zauzdana. Nakon toga uslijedila je hrvatska prilagodba kao posljedica utjecaja iz EU, pa je inflacija i u Hrvatskoj snižena na ispod tri posto u prosincu 2008. Nakon toga ponovo dolazi do rasta inflacije u Hrvatskoj za jedan postotni poen (drugi segment), dok ista u Europi od Nove godine biva prepolovljena. I za jedan i za drugi segment u kojima hrvatski inflatorni trendovi nisu slijedili europski trend odgovorna je isključivo Sanaderova vlada. U prvom slučaju sredinom 2008. godine nisu donesene nikakve mjere suzbijanja inflacije, a u slučaju iz 2009. godine glavnina problema rasta inflacije u Hrvatskoj jest dizanje cijene plina i zdravstvenih usluga početkom godine, uz potpuno odsustvo socijalne komponente antirecesijskih mjera (u biti, potpuno odsustvo antirecesijskih mjera, ali o tome drugi put).

Tako je u travnju 2009. godine na godišnjoj razini najviše poskupjelo meso (10,3 posto), duhan (21,9 posto), struja (16,1 posto), plin (15,4 posto), zagrijavanje stana (22,5 posto), medicinske usluge (37,1 posto) i bolničke usluge, s apsolutnim rekordom od 71,8 posto, za što možemo zahvaliti genijalnoj zdravstvenoj reformi Dade Milinovića. Značajno su poskupjeli i vodeni promet putnika (18,8 posto), te držanje kućnih ljubimaca (11 posto), kao i financijske usluge (14,6 posto).

Inflacija je tako u travnju na godišnjoj razini u Hrvatskoj porasla za 3,3 posto više nego u zemljama Eurozone, a najgora situacija je, gledano po grupama proizvoda i usluga, u segmentu prehrane (3,7 posto više), alkoholnih pića i duhana (12,6 posto više, što i nije tako loše), stanovanja i režija (5,8 posto više), te zdravstva (opet rekord, čak 16,9 posto više).

Kao što se vidi, najviše je poskupjelo upravo ono što najviše utječe na standard većine građana, bolje reći sirotinje, koja dominira u Sanaderovoj zemlji meda i mlijeka. Bogatiji građani ne prolaze toliko loše osim po pitanju financijskih usluga (čitaj: skupih kredita), no oni kojima većina primanja odlazi na prehranu, režije i zdravstvene usluge i kamate na kredite definitivno odlaze u bananu i žive ubrzano sve gore i gore iz dana u dan. Takav dramatični porast troškova, naročito režija i zdravstva nema nikakve veze sa stanjem u Europi i svijetu, nego je isključivi hrvatski izum, pa tako ovaj put Polančec nema što reći da je inflacija uvezena, kako se znao često vaditi prošle godine.

Inflacija je i dalje problem u Hrvatskoj, i gospodarski, ali sve više i socijalni, a biti će problem i dalje. Obzirom na činjenicu da svakim danom velika većina građana živi sve gore i reže kućne troškove, a time slabije puni proračun, a da su Sanaderovi megalomanski kapaciteti neutaživi, vrlo skoro možemo očekivati dodatna poskupljenja, i to upravo u ovim istim kategorijama.

Teško da će poskupjeti bunika, obzirom na to tko je troši.
hdz-ekonomija @ 00:12 |Komentiraj | Komentari: 7 | Prikaži komentare
utorak, svibanj 12, 2009




U moru luđačkih izjava koje posljednjih nekoliko tjedana daje naš premijer, izjava o sprječavanju rasta nezaposlenosti je definitivno doživjela nepravednu sudbinu zapostavljenosti. U medijskim valovima studentskih blokada, najave štrajkova zaposlenih u javnim službama, situacije s Glavašem i udara na kakti neovisno pravosuđe, situacije sa EU blokadom, ustaša, partizana, posvemašnjeg gospodarskog rasula, a sve u jeku izborne promidžbe za nadolazeće lokalne izbore, Sanader uspijeva naći vremena i mogućnosti biti još luđi nego što je to inače.

Prilikom prezentacije Izvješća o izvršenju proračuna za 2008. godinu, popularno zvanog "Idemo lagati dok ne krepamo", od sve siline laži i izmišljotina o tome da je Vlada spasila kunu, o tome da je Vlada smanjila deficit na način da u isti ne uračunavaju dugovi npr. Hrvatskih autocesta i da je država prestala plaćati dospjele obveze, o tome da je Vlada spriječila propast bankarskog sustava, pri čemu je Sanader za inflaciju po tisućiti put lažno optužio lokalnu upravu, definitivno se najviše izdvaja Sanaderova ocjena da je vlada spriječila rast nezaposlenosti.

Vlada spriječila rast nezaposlenosti? Halo, Boonika Boys, znate li vi u kojoj ste državi uopće? Gdje ste spriječili rast nezaposlenosti, u Banskim dvorima? Pa nezaposlenost na godišnjoj razini kontinuirano raste već treći mjesec za redom, a upravo je u travnju 2009. godine ista rasla uvjerljivo najbrže. Čak je 18 000 ljudi bez posla više nego u istom mjesecu prošle godine, što je rast od nevjerojatnih 7,6 posto. U ožujku je ta razlika iznosila oko 11 000 ljudi (4,6 posto), a u veljači oko 2 700 ljudi (1 posto). Krivulja jednostavno ne može izgledati gore, no ukoliko se za analizu iste koristi bunika, svašta je moguće, pa i tvrditi da je vlada spriječila rast nezaposlenosti. Istovremeno Vlada nije primijenila niti jednu mjeru da navedeno zaustavi, štoviše, u bujanju nezaposlenosti direktno sudjeluje putem svojih "projekata" neradne nedjelje, zabrane pušenja i neplaćanja računa.

Onako okvirno analizirajući priloženi grafikon, vidljiv je trend smanjenja nezaposlenosti koji je bio najupečatljiviji u 2007. godini, i to od travnja. Paralelno sa naglim smanjenjem nezaposlenosti kroz cijelu 2007. godinu padala je i stopa rasta BDP, koja je u prvom tromjesečju 2007. iznosila 7 posto dok je broj nezaposlenih iznosio 291 tisuću, da bi na kraju 2007. stopa rasta BDP pala na svega 3,8 posto, dok je nezaposlenih bilo 254 tisuće. Taj paradoks pri kojem dolazi do usporavanja gospodarskog rasta s povećanjem broja zaposlenih koji rade i zarađuju, pri čemu se smanjuje broj nezaposlenih koji ne rade i ne zarađuju nije ni lako ni jednostavno objasniti, no možemo pretpostaviti da se radi o činjenici da je kroz cijelu 2007. godinu, na kraju koje su se održali i parlamentarni izbori, HDZ masovno zapošljavao svoju rodbinu, prijatelje, poslušnike i cijeli niz sličnih neproduktivnih i štetnih glupana po državnim službama, javnim službama i naročito javnim poduzećima kako bi iste uhljebio prije izbora, osigurao izbornu podršku i usput smanjio stopu nezaposlenosti s kojom je mahao uoči parlamentarnih izbora. Ukoliko se, naravno, ne radi o najobičnijem statističkom falsifikatu, obzirom na neobično čudne trendove i lomove u krivulji. Naročito je simptomatična činjenica da je apsolutni minimum broja nezaposlenih ostvaren u listopadu 2007.godine, a taj podatak je objavljen početkom studenog 2007. godine, 2-3 tjedna prije parlamentarnih izbora, kada je na godišnjoj razini bilo gotovo 40 tisuća nezaposlenih manje nego godinu dana prije (podsjetimo, danas je to 18 tisuća ljudi više). Od parlamentarnih izbora 2007. godine stopa smanjenja nezaposlenosti se kontinuirano smanjuje kroz cijelu 2008. godinu, i to rapidno, da bi početkom ove godine okrenula u pozitivno područje.

Što je najgore, danas posao sigurno ne gube već navedeni neproduktivni hadezeovski rođaci, prijatelji i tazbina, koji su smješteni na sigurno, već posao uglavnom gube radnici u industriji, građevinarstvu i trgovini, dakle produktivni dio zaposlenih. Gotovo perverzno zvuči činjenica da, dok u prerađivačkoj industriji u travnju ove godine imamo gotovo 100 posto više novoprijavljenih na burzi rada nego novozaposlenih, te gotovo 50 posto više u trgovini, taj odnos u slučaju administracije, javne uprave i obrane izgleda potpuno drukčije: u javnoj upravi, obrani, administraciji i socijalnom osiguranju imamo gotovo dvostruko više novozaposlenih, nego novoprijavljenih. Dakle, u krizi se omjer zaposlenih mijenja u smjeru ionako glomazne birokracije i administracije koja je i jedan od uzroka ovako teških posljedica krize. Pa tko je tu lud? Luđak koji nam određuje sudbinu, ili mi koji ga puštamo?

Uostalom, kao da su važni podaci. Važna je Riječ Njegova. Ako On kaže da su spriječili rast nezaposlenosti, onda su oni spriječili rast nezaposlenosti. Bio on na bunici ili bio on prirodno lud.
hdz-ekonomija @ 08:28 |Komentiraj | Komentari: 8 | Prikaži komentare
subota, travanj 11, 2009


U veljači 2009. u odnosu na veljaču 2008. ukupan otkup i prodaja proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva smanjeni su za 7,0%.

Promet od trgovine na malo što ga ostvaruju svi poslovni subjekti koje se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost u veljači 2009. u odnosu na na veljaču 2008. nominalno je bio manji za 16,6%, a realno za 19,1%.

U Republici Hrvatskoj u veljači 2009. u komercijalnim smještajnim objektima broj dolazaka turista manji je za 8%, a broj noćenja turista manji je za 11% u odnosu na veljaču 2008.

Ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u veljači 2009. manji je za 8,0% u usporedbi s veljačom 2008.

Mjesečna industrijska proizvodnja u Republici Hrvatskoj u veljači 2009. u usporedbi s industrijskom proizvodnjom iz veljače 2008. bilježi pad za 7,5%.

Ukupan izvoz u veljači 2009. nominalno je bio manji za 5,8 posto, a realno za 10 posto u usporedbi s veljačom 2008.

Ukupan uvoz u veljači 2009. nominalno je bio manji za 25,6 posto, a realno za 29,8 posto u usporedbi s veljačom 2008.

Ukupna prodaja u industriji u siječnju 2009. manja je za 13,6% u usporedbi sa siječnjem 2008.

Ukupni broj zaposlenih u veljači 2009. manji je za 0,6 posto u odnosu na veljaču 2008. (uz napomenu da su uveli novu metodologiju).

Bruto domaći proizvod realno je veći za 0,2% u četvrtom tromjesečju 2008. u odnosu na isto tromjesečje 2007. godine. To je najmanji realni rast od prvog tromjesečja 2000.

Ukupna industrijska proizvodnja (fizički obujam) u veljači 2009. manja je za 12,4% u usporedbi s veljačom 2008.

Građevinski radovi u siječnju 2009. manji su u odnosu na siječanj 2008. za 5,6%.

Krajem ožujka 2009. godine evidentirane su 267.244 nezaposlene osobe, 11.753 osobe (4,6 posto) više nego u ožujku 2008. godine.

U ožujku 2009. registrirano je 42,6 posto manje vozila nego u ožujku 2008.

Krajem veljače 2009. neprekidno je bilo blokirano 1.559 tvrtki, u kojima je bilo zaposleno 9.398 radnika. Iznos njihovih dospjelih nepodmirenih obveza bio je 566,8 milijuna kuna. U odnosu na veljaču 2008., broj blokiranih pravnih osoba povećan je za 18 posto, a iznos njihovih nepodmirenih obveza za 51,4 posto.

Inozemna ulaganja u 2008. godini su iznosila 2,93 milijardi eura, što je oko 730 milijuna eura manje nego godinu prije.

Hrvatska brodogradilišta u prošloj su godini povećala gubitak za 1,3 milijardi kuna. Time je ukupni akumulirani dug hrvatske brodogradnje dosegnuo svotu od 7 milijardi kuna.

I za kraj, HDZ je u 2008. godini ostvario prihod od 43,2 milijuna kuna.
hdz-ekonomija @ 22:20 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
nedjelja, ožujak 22, 2009




Mađarski premijer Ferenc Gyurcsány najavio je ostavku. Nakon Islanda i Latvije Mađarska je treća zemlja u kojoj je zbog posljedica krize i nemogućnosti vlade da se nosi s nastalim teškoćama pala vlada.

Za razliku od Islanda koji je po financijskim pokazateljima bio jedna od najbogatijih zemalja na svijetu i Latvije koja je po financijskim, ali i gospodarskim pokazateljima bila nekoliko godina najbolja tranzicijska zemlja s gospodarskim rastom od preko 10 posto, i na koje je globalna kriza djelovala kao igla na napuhani balon, Mađarska je tipični primjer uništene nacionalne ekonomije kojoj je kumovala nesposobna vlada na čelu sa nesposobnim premijerom čija je popularnost u 2009. godini pala na svega 18 posto.

Mađarska je godinama slovila kao najgora tranzicijska zemlja po pitanju gospodarskog rasta u kojoj je u najpropulzivnijoj godini za istočnu Europu, onoj 2007., ostvaren gospodarski rast od svega 1,3 posto dok je prosjek tranzicijskih zemalja bio oko 7 posto. U četiri godine Ferencove vladavine Mađarska je uspjela uvećati svoj BDP za svega 15 posto dok je prosjek tranzicijskih europskih zemalja bio 28 posto, a Latvije čak 49 posto.

Takva katastrofalna mađarska politika rezultat je potpunog odsustva ikakve gospodarske strategije, neobuzdanog trošenja proračunskog novca pri čemu je proračunski deficit svojedobno dogurao i do 10 posto i potpunog odsustva ključnih strukturnih reformi, pri čemu je vanjski dug rastao munjevitom brzinom. Umjesto provedbe tih reformi, mađarski premijer je, kao što je i sam rekao, lagao ujutro i uvečer, i ništa drugo nije radio nego je lagao i pričao gluposti.

Zvuči poznato?

Ovo je dio Ferencovih izjava:

"Nema mnogo izgleda (pred vladom). Nema ih jer smo zasrali. Ne malo nego puno. Nema zemlje u Europi koja je pokazala takvu glupost kao mi".

"Očito je da smo lagali godinu i pol, dvije godine. Potpuno je očito da ono što smo rekli nije bila istina".

'U međuvremenu nismo ništa učinili četiri godine. Ne možete mi reći jednu jedinu vladinu mjeru na koju možemo biti ponosni... Ako ćemo morati dati račun našoj zemlji o tome što smo napravili u četiri godine, što ćemo reći?'

"Gledajte. Stvar je u tome da kratkoročno nema izgleda. (Ministar financija) Janos Veres je u pravu. Možemo još malo petljati ali ne dugo. Trenutak istine je brzo došao... Reforma ili propast. Nema drugog. A kada govorim o neuspjehu onda govorim o Mađarskoj, ljevici, i vrlo iskreno, o sebi".

"Gotovo sam umro pretvarajući se prošlih godinu dana da mi u stvari vladamo. Umjesto toga lagali smo danju, noću i navečer. Ne želim to više raditi. Ili ćemo ići naprijed (s reformom) i onda dobijete vođu ili morate izabrati drugog".



Ni nakon tih izjava koje su na svjetlo dana isplutale 2006. godine u Mađarskoj nije ništa učinjeno, pa je tako očekivano u jesen 2008. godine ujahao MMF, uostalom kao i na Island i u Latviju. Koliko za jednu državu znači dolazak MMF-a vrlo se brzo vidjelo kad je Mađarsku u siječnju posjetio i šef MMF-a Dominique Strauss Kahn, navodno jako ljut što je Mađarska uzela lovu od MMF-a a nije ništa poduzela. Čak se govorkalo da će MMF uzeti lovu natrag ako se pod hitno ne skreše proračun i uvede fiskalna stabilnost. Da se nije radilo samo o glasinama vidjelo se po drastičnom padu forinte koji se dogodio tih dana.

U nastavku mađarske agonije Ferenc je, kao što se i očekivalo, umjesto da nešto poduzme nastavio pričati gluposti koje se nevjerojatno poklapaju sa izjavama jednog drugog nesposobnog premijera iz jedne zemlje koja graniči s Mađarskom, a koji je ujedno i Ferencov dobar prijatelj i koji ima slične državničke rezultate kao i Ferenc i s kojim je Ferenc često pričao o svemu, od Lisabonskog ugovora, NATO-a, plinovoda, do zamjene nekakvih dionica. Njih dvojica toliko politički sliče jedan na drugog da ih se može razlikovati samo po jednom detalju, a taj je da Ferenc s vremena na vrijeme tajno ili javno prizna da je lagao i zasrao i da je nesposoban, dok njegov prijatelj ni u ludilu nikad ne bi priznao da nije najljepši, najpametniji, najsposobniji i nije uvijek u pravu. Čak su i vodili zajedničke sjednice svojih vlada.

A najbolji biser te dvojice, i krajnji i konačni dokaz pune nesposobnosti je bilo uspješno lobiranje za zajedničko domaćinstvo europskog nogometnog prvenstva njihovih zemalja, kada su uspjeli dobiti čistih nula bodova za kandidaturu.

Evo par izjava koje su u posljednjih nekoliko tjedana neovisno jedan o drugome uzjavili Ferenc i njegov prijatelj.

O tome kako bi se banke trebale ponašati u krizi:

Ferenc: Očekujemo veću pomoć od banaka
Ferencov prijatelj: Banke u godini krize mogu podnijeti eventualni manji profit

O bankrotu:

Ferenc: Mađarska nije u opasnosti od državnog bankrota
Ferencov prijatelj: Ne prijeti nam bankrot

O radnim mjestima:

Ferenc: Sačuvanje radnih mjesta je najvažniji zadatak
Ferencov prijatelj: Vodit će se bitka za radna mjesta

O stranim investitorima:

Ferenc: Trebamo vas, ne odlazite
Ferencov prijatelj: Ja i ministri izdavat ćemo dozvole stranim investitorima

Da bi stvar bila smješnija, obojica su, Ferenc i Ferencov prijatelj predstavili antirecesijske mjere tek u veljači i to gotovo u isto vrijeme, i to nakon što je kriza mjesecima plamtila, spalila nacionalna gospodarstva i ostavila samo pepeo.

Ferenc u svakom slučaju nije glup kada se uspio toliko dugo održati na vlasti nakon tolikih laži i gluposti, a da baš ništa nije napravio, niti je imao namjeru išta korisno napraviti za svoju zemlju. Evidentno je ocijenio da je Mađarska na korak od velikih socijalnih nemira i masovne pobune nezadovoljnih građana i da mu je u pitanju puno toga, a moguće i glava. Sličnu stvar je prošle godine napravio i irski premijer Bertie Ahern, s jednom razlikom da se Bertie povukao nakon desetljeća fantastičnih državničkih uspjeha i dovođenja Irske među tri najbogatije europske zemlje, i to baš uoči globalne krize koja je među prvima slomila Irsku.

Ferenc se na vlasti uspio održati nepunih 5 mjeseci od dolaska MMF-a u Mađarsku. Samo je pitanje mjeseca kada će MMF prijeći veliku rijeku koja počinje sa slovom "D" i ustoličiti se u državi u kojoj stoluje Ferencov prijatelj, a onda je opet samo pitanje mjeseca kada će i Ferencov prijatelj morati spakirati kofere i sjahati s grbače naroda kojeg je unesrećivao godinama, baš kao i Ferenc.

Ostaje nam vidjeti i uočiti način na koji će Ferenc uspjeti izmigoljiti ruci pravde, tek toliko, da ne bi za koji mjesec ponovili grešku Mađara i pustili Ferencovog prijatelja da ode bez da mu naplatimo bar dio onoga što nam je ostao dužan.
hdz-ekonomija @ 00:54 |Komentiraj | Komentari: 10 | Prikaži komentare
srijeda, veljača 25, 2009




U siječnju 2009. godine u Hrvatskoj je zabilježena inflacija od 3,4 posto na godišnjoj razini, što je više nego u prosincu 2008. godine. U odnosu na prošlogodišnje vrijednosti rasta inflacije koje su premašivale i 8 posto, to i ne djeluje toliko strašno. No, takav pokazatelj nipošto nije bezazlen. Isti jasno ukazuje na smjer politike hrvatske Vlade u vremenu krize. Politike kojoj je očito odlučila uništiti standard građana i do krajnjih granica osiromašiti i uništiti i vlastite građane i vlastito gospodarstvo kako bi se uspjela održati u sedlu do lokalnih izbora u svibnju 2009. godine.

Kad je prošle godine u Hrvatskoj buknula inflacija, tada su nam iz Vlade govorili da je inflacija uvezena. To je i bilo djelomično točno. Ono što su nam prešutjeli jest činjenica da je Hrvatska bila jedna od prvih zemalja u svijetu u kojoj je inflacija uzrokovala realni PAD plaća, koji se protegao kroz gotovo cijelu 2008. godinu. O tome što se događalo i kako su naši dragi državni dužnosnici lagali i muljali smo već i pisali:

Inflacija 5,8%!!!
Sanader opet laže
Sanader opet laže i mulja - dopuna
Sanader se zabunio, kažete?
Vlada kroz cijenu goriva generira inflaciju

Naravno, Vlada nije po pitanju inflacije koja je izjedala hrvatsko gospodarstvo i standard građana kroz cijelu 2008. godinu ništa poduzela. Nakon što je kriza zahvatila cijeli svijet i nakon što je u razvijenom dijelu svijeta pala kupovna moć, došlo je do usporavanja inflacije do te mjere da je tako niska inflacija postala gotovo opasna za rast gospodarstva. I o tome smo već pisali u članku Sanader si pripisuje smanjivanje inflacije, a opet je pokazao da o istoj nema blage veze.

U prosincu 2008. se činilo da je problem inflacije završen. Inflacija je u Hrvatskoj pala ispod 3 posto s tendencijom daljnjeg pada, a u Eurozoni čije su članice glavni hrvatski trgovinski partneri ispod 1,6 posto. Kako je rast inflacije "uvezen", tako je i smanjenje inflacije "uvezeno". U siječnju 2009. godine je u Eurozoni uslijed primjene snažnih antirecesijskih mjera i mjera zaštite standarda građana nastavljeno smanjenje inflacije koja po prvim procjenama iznosi svega 1,1 posto. No, u Hrvatskoj je ponovno došlo do RASTA inflacije koja je dosegla 3,4 posto (gornja slika). Ovoga puta nam ne mogu muljati da je inflacija uvezena. Što se dogodilo?

Dogodilo se to da je hrvatska Vlada, kako bi napunila svoj bolesno postavljeni proračun bez ikakvog valjanog razloga u siječnju 2009. godine podigla cijene onih proizvoda na kojima realno nije moguće štedjeti: energije i zdravstvenih usluga. Tako je u siječnju 2009. godine u odnosu na mjesec prije plin skuplji za 15,2 posto, zagrijavanje stana za 18,2 posto, medicinske usluge za 36,7 posto, a bolničke usluge za nevjerojatnih 71,8 posto. Rast troškova energije posljedica je jednokratnog povećanja cijene plina koje nam je draga Vlada poklonila za Novu godinu, nakon čega tog istog plina više nije bilo, a rast troškova zdravstvenih usluga posljedica je kretenoidne zdravstvene "reforme" kojoj je valjda cilj ubrzanje umiranja bolesnih i siromašnih kako bi metodom eliminacije Hrvati u prosjeku postali zdraviji i bogatiji. Sinhronizirano povećanje cijena energije i zdravstvenih usluga je vrlo lukav potez. Tko štedi na energiji morat će više trošiti na vlastito liječenje - država je opet u plusu. Tko je pak primoran štedjeti na vlastitom liječenju na način da ne posjećuje liječnika nego se sam liječi doma, morat će jače grijati stan i trošiti energiju na kuhanje čajeva i raznoraznih trava koje je nabrao oko zgrade - država je opet u plusu.



Istovremeno je većina drugih proizvoda (onih koji se uglavnom uvoze) zadržala cijenu na razini prosinca, pa je tako u siječnju 2009. zabilježen paradoks da je rast proizvođačkih cijena usporen, a rast potrošačkih cijena ubrzan (donja slika). Proizvođačke cijene energije na mjesečnoj razini su čak SMANJENE za 1,9 posto. Štoviše, potrošačke cijene po prvi puta rastu brže od industrijskih cijena pri proizvođačima. Nastalu razliku, naravno, kupi Vlada, pa tako imamo neobičan gospodarski efekt, da smanjenje cijena proizvoda i usluga neće pratiti povećana potražnja istih.

U veljači nas vjerojatno očekuje slični scenarij, prvenstveno vezan uz potpuno neopravdano povećanje cijene goriva koje se dogodilo dva puta, iako je cijena nafte na svjetskom tržištu cijelo vrijeme rekordno niska.

Dakle, umjesto da se u Hrvatskoj troškovi života smanjuju ili se bar njihov rast usporava kao posljedica kretanja svjetskog (i hrvatskog) gospodarstva, isti se povećavaju, i to isključivo nebuloznim potezima hrvatske Vlade, što znači da su sve postojeće mjere koje je poduzela hrvatska Vlada u biti RECESIJSKE, a ne ANTIRECESIJSKE. Hrvatska Vlada u Hrvatskoj djeluje kao štetočina i činjenično predstavlja tumor na gospodarskom tkivu Hrvatske. Kad se jedna Vlada svojom politikom dovede u situaciju da bi za sve nas bilo bolje da je nema, možda bi bilo i bolje da je zaista nema.
hdz-ekonomija @ 10:34 |Komentiraj | Komentari: 7 | Prikaži komentare
nedjelja, veljača 1, 2009




U potrazi za svježim statističkim podacima koji zorno prikazuju kretanje našeg gospodarstva u 2009. godini, neki dan, kao i obično, otvorio sam stranice Državnog zavoda za statistiku www.dzs.hr. Već automatski sam krenuo kliknuti na "Priopćenja" bez detaljnog pregledavanja prve stranice koja je uvijek ista, no nisam mogao ne zapaziti veliki žuti kvadrat s žarko crvenim slovima NOVO!

Državni zavod za statistiku objavio je REVIDIRANE podatke BDP-a, temeljnih agregata nacionalnih računa i zaposlenosti na osnovi metodološke revizije prema novim i poboljšanim izvorima podataka i metodama obračuna. I to ni manje više nego od 1995. godine. Tako nam se preko noći BDP drastično povećao za čitavih 15,8 posto u cijelom razdoblju od 1995. do 2005. godine.

Čak su dali i tablice u Excelu, koje inače nikad ne daju, pa se uvijek mučim s prepisivanjem podataka iz njihovih tablica u Excel. Da sam malo više paranoičniji, zaključio bih da su to učinili samo zbog mene, kako se ne bih morao mučiti s prepisivanjem podataka koji konačno pogoduju Sanaderovoj vladi. :)

Kao glavni razlog objave ove revizije, i uopće svrhe provedbe ove revizije za vrijeme koje je odavno iza nas navodi se prilagodba procjena BDP-a Europskom sustavu nacionalnih računa (ESA 95). Ne znam zašto je rađena revizija samo od 1995. godine, a ne primjerice od 18. stoljeća, jer novootkriveni podaci o našem bogatstvu od prije 10 godina nam danas više ne mogu pomoći, osim ako cilj nije najobičnije politikanstvo. I kako ćemo sad uspoređivati podatke iz primjerice 1992. godine s onima iz 1995. godine? Kako ćemo izračunati rast od 1990. do 2000. godine? Pitanje je vrijede li i dalje svi ostali ekonomski indikatori direktno ili indirektno vezani uz BDP i rast BDP, ako se ključni podatak retroaktivno povećao za čitavih 15,8 posto.

Vrijedi li još uopće državna statistika?

Zanimljiv je i navod da je najveći utjecaj na korekcije BDP-a imao dio koji se odnosi na procjenu sive ekonomije koji u ukupnoj reviziji ona čini oko 2/3 ukupnih korekcija BDP-a za cijelo razdoblje od 1995. do 2005. Preostala 1/3 ukupnih korekcija pripada područjima BDP-a obračunanim prema novoj metodologiji ESA 95 (a koji je i bio deklarativno glavni razlog provedbe ove smiješne revizije), imputiranoj stambenoj renti i uslugama financijskog posredovanja indirektno mjerenim.

Dalje se navodi da je opadajući trend dijela sive ekonomije rezultat poboljšanja hrvatskoga statističkog sustava i stabilizacije ekonomsko-političkog okruženja kroz cijelo promatrano razdoblje. Čovjek bi očekivao da bi najveća korekcija trebala biti za 1995. godinu, a najmanja za 2005. godinu, međutim najmanja korekcija BDP-a je izvršena za 2003. godinu, posljednju godinu mandata Račanove vlade, dok je za prve dvije godine prvog mandata premijera Sanadera izvršena veća korekcija (u plus, naravno), što će reći da se dolaskom Sanadera na vlast počeo povećavati i udio sive ekonomije, a istovremeno se i proračun punio sve bolje (?)

Što se tiče stopa rasta BDP-a, one su za 4 godine mandata Račanove koalicije revidirane tri puta na niže i iednom (blago) na više, dok su za prve dvije godine mandata Sanaderove koalicije ostale praktično iste.

I što ćemo sad, kad smo otkrili da smo cijelo vrijeme imali više novaca nego što smo znali?

Ja se odmah nekako osjećam bolje. Nekako me cijela situacija podsjetila na "1984." Georgea Orwella u kojoj glavni lik radi u Ministarstvu istine i prepravlja stare informacije već kako se mijenja smjer politike Partije. Još bih i shvatio potrebu usvajanja nove metodologije od ove godine, ali čemu može poslužiti podatak za 2000. godinu?

Možemo li, primjerice, otići u MMF, reći da smo ponovno izračunali naš BDP i zatražiti da nam daju kredit koji su, umjesto nama, prije 9 godina dali Zambiji, jer je ona imala viši BDP od nas?

Možemo li ponoviti izbore iz 1997. ili 1999. godine, sada kada imamo nove informacije o rezultatima prošlih Vlada?

Kako im je uopće palo na pamet raditi ovakvu reviziju?

A onda se prisjetih jedne vijesti stare par mjeseci koja mi je zvučala prilično smiješno, jer se radilo o sastanku premijera Sanadera sa šefom Eurostata, europske statističke agencije, i to u svezi napretka pregovora s EU.

U prvi mah mi se učinilo bizarno što jedan premijer koji se bavi politikom ima razgovarati s jednim statističarem koji se bavi brojevima, a onda se prisjetih stare računovodstvene poslovice koja kaže da se ljudi od računovođa razlikuju po tome što ljudi misle da brojke prikazuju stvarnost, a računovođe da brojke stvaraju stvarnost.

Lijepo je vidjeti da smo uspjeli revidirati vlastitu prošlost kako bi se približili EU.

Inače, u velikom broju zemalja Europske unije je proglašena recesija, dok kod nas nije, kod nas se još uvijek vode rasprave što je to recesija i kako se ista definira.

U makroenomiji, pod recesijom se smatra smanjenje bruto društvenog proračuna (negativni ekonomski rast) u dva uzastopna tromjesečja. Slično govori i Ljubo Jurčić.

Legendarna je i Sanaderova definicija iz 2003. godine, iz govora u kojem je nudio rješenje za vanjski dug. On je pričao o četiri uzastopna tromjesečja.

Ovdje je od ključne važnosti napomenuti da se navedeno odnosi na smanjenje bruto društvenog proračuna određenog tromjesečja u odnosu na prošlo tromjesečje, a ne na isto tromjesečje prošle godine.

The Gross Domestic product (GDP) declined by 0.2% in both the euro area and the EU during the third quarter of 2008, compared with the previous quarter. This follows a 0.2% contraction in the 15-nation area in the previous quarter from April to June. Two quarters of negative growth define a technical recession.

A ta se statistika u Hrvatskoj uopće ne vodi.

Ključna statistika koja se u EU uvijek prva spominje prva i koja služi kako bi se na vrijeme otkrilo usporavanje gospodarskog rasta, a za koju je potrebno izvršiti desezoniranje statističkih podataka (npr. u Hrvatskoj će BDP u trećem tromjesečju uvijek biti veći od onog u drugom tromjesečju zbog turističke sezone, pa je taj podatak bez desezoniranja bezvrijedan za bilo kakvo zaključivanje o kretanju gospodarstva) još nije usvojena od strane Državnog zavoda za statistiku.

Doduše, provodi se tromjesečni obračun bruto društvene vrijednosti, odnosno stopi rasta BDV u odnosu na prethodno tromjesečje izvedenih iz desezonirane serije, iz kojeg je vidljiv negativni rast u trećem tromjesečju 2008. godine, ali to nisu stope rasta BDP.

Time je postalo jasnije zašto Hrvatska još nije u recesiji. Zato što nema usvojenu metodologiju po kojoj bi se vidjelo je li u recesiji ili nije.

Zanimljivo je kako je bilo važnije uskladiti nepotrebne podatke od prije 10 godina koji danas više ne mogu poslužiti ničemu, nego uskladiti ključnu metodologiju za analizu makroekonomske situacije danas.

Je li Sanader u ovome imao svoje prste, nikad nećemo saznati, no previše je slučajnosti koje su se poklopile.

A jedna (koju nisam ovdje spomenuo) je posebno zanimljiva, a ista dokazuje da je na djelu teška muljaža. No o tome drugi put. ;)
hdz-ekonomija @ 01:19 |Komentiraj | Komentari: 0
petak, siječanj 16, 2009


Hrvatski zavod za zapošljavanje je na neobičan način objavio redovito Priopćenje za javnost vezano za podatke o kretanju nezaposlenosti u prosincu 2008. godine. Iako su u posljednjih nekoliko godina priopćenja objavljivali između 7. i 10. u mjesecu, tek ponekad 11. i 12. u mjesecu, ovoga puta su čekali drugu polovicu siječnja kako bi nam priopćili neugodnu istinu. Također, ovoga puta nije bilo samo objave redovitog priopćenja na stranici HZZ, nego je podatke na konferenciji za medije objavila ravnateljica zavoda, gđa Paun Jarallah, što do sada nikad (barem koliko ja znam) nije napravila.

Podaci su katastrofalni.

U odnosu na studeni 2008. godine, u prosincu je broj nezaposlenih u odnosu na studeni povećan za gotovo 6800 osoba.

Na burzu se prijavilo više od 20.000 ljudi, posao je našlo tek oko 7.000 ljudi, a ostatak je izbrisan s burze. To je najveće povećanje broja nezaposlenih na mjesečnoj razini od jeseni 2006. godine. Dovoljno je reći da je povećanje u istom periodu prošle godine iznosilo svega 1300 osoba.

Je li se čekao petak, dan kada se i inače plasiraju loše vijesti, kako bi se iste mogle slegnuti i amortizirati preko vikenda? Ili su se frizirali podaci? Zašto treba čak 16 dana za objavu podataka koji su poznati prvog u mjesecu, a koji se inače obrađuju na vrlo primitivan način, putem par jednostavnih tablica i grafikona?

Ravnateljica zavoda si je ovaj put, samoinicijativno ili na nečiji nagovor, dopustila i analizirati razloge naglog povećanja nezaposlenosti, usput i analizirajući cjelokupnu gospodarsku situaciju, poput nekog ekonomskog stručnjaka.

O toj gospođi smo već davno pisali (korisno pročitati), vezano uz neobične trendove u kretanju nezaposlenosti u Hrvatskoj koji su se jako dobro vidjeli u bizarnim krivuljama kretanja broja nezaposlenih. I tada je gospođa bila sklona davanju vlastitog "stručnog" mišljenja o gospodarskom kretanju, pa je tako nazvala vrlo realnom mogućnost da se ostvari anketna nezaposlenost od 7 posto, koju nam je obećao premijer Sjedokosi u sklopu povijesnog, odavno propalog programa 3x7 (7 posto nezaposlenost, 7 posto rasta BDP, 7 razvojnih projekata).

Toliko o ravnateljičinoj sposobnosti davanja procjena o trendovima.

I ovoga puta je ravnateljica Paun Jarallah bila vrlo optimistična, gotovo poput Sjedokosog. Najavila je da će u 2009. od 10.000 do 12.000 ljudi ostati bez posla zbog krize, za razliku od puno stručnijih od nje koji govore o 30.000 ljudi. Za razliku od Sjedokosog, gospođa je spomenula i krizu, za koju naš premijer kaže da je nema. Inače je Večernji objavio podatak o 244.455 nezaposlenih u prosincu 2008. dok HZZ govori o 240.455 nezaposlenih. Iz nekog razloga je bilo potrebno spomenuti i objaviti da zabrana rada nedjeljom nije rezultirala povećanom nezaposlenošću (točno onako kako kazuje i Sjedokosi), iako je ta zabrana nastupila tek 1. siječnja 2009. godine, a ovdje se radi o podacima za prosinac 2008. godine. Naravno, gospođa, koja je očito ekspert i za globalne gospodarske trendove, a ne (kako neki pogrešno misle) samo sitni birokrat, nije zaboravila spomenuti, opet poput Sjedokosog, vrlo negativna globalna kretanja.

Naravno da nitko nije spomenuo da udio novonezaposlenih na razini prosinac/studeni 2008. u ukupnom broju nezaposlenih u Hrvatskoj iznosi 2,82 posto, dok u EU isti udio iznosi 1,57 posto, što je gotovo dvostruko manje, što bi značilo da ta "vrlo negativna globalna kretanja" kod nas djeluju "vrlo vrlo negativno negativno". Prezentaciju priopćenja možete pogledati ovdje.

Mediji su različito prenijeli ono što je izgovoreno na konferenciji za medije. Tako je T-portal prenio i ovo:

Veći broj nezaposlenih u prosincu u odnosu na druge mjesece može se povezati, kažu u HZZ-u, s padom industrijske proizvodnje i manjim realnim prometom u trgovinama na malo zabilježenim u studenom 2008. godine.

Što se tiče industrijske proizvodnje, stvar štima. Ali što se tiče pada prometa u trgovinama, možda bi gospodi i gospođama u HZZ bilo pametno da čitaju vlastite prezentacije, jer na str. 12 se jasno vidi da je najviše novozaposlenih u prosincu 2008. bilo u trgovini (gotovo 25 posto od svih novozaposlenih u prosincu), što će reći da se najviše ljudi zapošljava u djelatnosti za koju se tek u siječnju 2009. godine doznalo da propada, i to u najvećoj mjeri neovisno o "globalnoj krizi". Omjer novozaposleni/novoprijavljeni za trgovinu je identičan kao i prošle godine. Tako na svakog tko se u prosincu zaposlio u trgovini dolaze dvojica trgovaca pristgla na burzu(odnos 2:1), dok je odnos u prerađivačkoj industriji čak 4:1. Uz navedeno, 12 posto novozaposlenih se zaposlilo na poslovima u prometu nekretninama/poslovnim uslugama, još jednoj ubrzano propadajućoj djelatnosti.

Što nam sasvim dovoljno govori o tome što nas tek čeka.

Općenito je struktura zapošljavanja u prosincu bila izrazito nepovoljna po gospodarstvo. Vrlo su loši trendovi u industriji, turizmu, ugostiteljstvu, građevinarstvu, prijevozu, telekomunikacijama, poljoprivredi i dr., sve gospodarskim granama koje direktno stvaraju dodanu vrijednost, dok su nešto bolji trendovi u obrazovanju, zdravstvu, javnoj upravi i dr., granama koje uopće ne mogu egzistirati bez gospodarstva. Na taj način se samo kupuje kratkotrajni socijalni mir za potencijalne glasače na lokalnim izborima.

Iako je jako teško očekivati neku korist od zavoda za zapošljavanje u traženju puta izlaza iz krize (koje krize?), gospodi i gospođama iz zavoda bi bilo bolje da se bave svojim poslom i zaposle ponekog nezaposlenog, umjesto da se bave "stručnim" analizama globalnih kretanja i beskonačnom ulizivanju i slušanju Sjedokosog, jer će ih Sjedokosi tako i tako žrtvovati kao dežurne krivce za krizu koja je došla, ali je još nema.
hdz-ekonomija @ 21:32 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
subota, siječanj 10, 2009




Naš dragi premijer Ivo Sanader je nama (hrvatskim građanima i građankama) uoči Nove godine uputio novogodišnju čestitku u kojoj nam je pojasnio što nas čeka u 2009. godini, slijedećim riječima: "U tom pogledu, 2009. godina donosi nove izazove, ali i mogućnosti. Svjesni smo utjecaja globalne krize na naše gospodarstvo, kao i teškoća s kojima ćemo se suočiti u nadolazećom razdoblju." Kako nitko od hrvatskih građana i građanki nije Sanaderu uputio uzvratnu čestitku, ovih dana je to učinila upravo globalna kriza koju je premijer prozvao za naše teškoće.

Državni zavod za statistiku RH je 09.siječnja objavio da je promet od trgovine na malo u studenome 2008. u odnosu na listopad 2008. realno bio MANJI za 11 posto. Na godišnjoj razini u studenome 2008. taj pad iznosi 4,1 posto.

Istog dana oglasio se i Eurostat, europska statistička agencija. On je objavio da je, po preliminarnim rezultatima, u studenome 2008. u odnosu na listopad 2008. promet od trgovine na malo PORASTAO 0,6 posto u Eurozoni (EA15) i 0,3 posto u Europskoj uniji (EU27). Na godišnjoj razini u studenome 2008. ostvaren je pad od 1,5 posto u Eurozoni i svega 0,2 posto u Europskoj uniji.



Kako su podaci za Hrvatsku nisu oslobođeni sezonskih utjecaja, besmisleno je raditi usporedbu rasta/pada prometa u trgovini na malo na mjesečnoj razini. Što se tiče godišnje razine, u studenom 2008. godine u Hrvatskoj je zabilježen najveći pad ove godine, dok je u EU27 i EA15 taj pad bio u skladu s trendovima od ljeta 2008. godine, štoviše manji je nego u listopadu 2008. godine. i Hrvatska i Europa su u negativnu zonu ušle na kraju prvog tromjesečja 2008. godine, no u Europi je pad konstantan i umjeren, dok u Hrvatskoj isti poprima sve veće razmjere (dva uzastopna mjeseca s katastrofalnim pokazateljima).

Kako Eurozonu u kojoj su nešto lošiji pokazatelji nego u Europskoj uniji čine isključivo razvijene zemlje (Slovenija je bila jedina tranzicijska zemlja u 2008. godini), možemo dodatno zaključiti da je kriza jače zahvatila razvijene zemlje, nego tranzicijske zemlje (s izuzetkom Baltika). Tranzicijske zemlje su u studenom 2008. godine ostvarile i značajan rast prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini, primjerice Rumunjska od 6,8 posto, Poljska od 6,2 posto i Slovenija od 5,4 posto.

Tako je studeni 2008. godine konačno bio prvi potpuno vidljivi mjesec u kojem se naš put gospodarstva razdvojio od europskog puta, odnosno od europskih trendova (a već odavno ne slijedimo pozitivne trendove tranzicijskih zemalja). Dok Europa stoji, mi ubrzano jurimo dolje. Time se vrlo zorno vidi stvaran utjecaj globalne krize koja utječe na gospodarstvo tako da izaziva stagnaciju nacionalnih gospodarstava, dok su za sve ostalo što je odvelo u provaliju odgovorni oni koji upravljaju nacionalnim gospodarstvima.

Prvi znaci krize u Hrvatskoj su započeli već sredinom 2007. godine, ali su isti skrivani sve dok nije počela globalna kriza, početkom 2008. godine.

Bilo je potrebno više od godine dana da bi sjedokosi stručnjak za romanistiku i pornografiju priznao da je Hrvatska u krizi, vadeći se na globalnu krizu, i možemo biti uvjereni da cijelo vrijeme ništa drugo ne radi nego smišlja strategiju vađenja za svoje neuspjehe kad jednom završi ta famozna globalna kriza i da bi sve dao da ista potraje što duže.

I sigurno nije očekivao da će mu globalna kriza, skupa s Eurostatom, na ovakav način čestitati Novu godinu.
hdz-ekonomija @ 00:05 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
utorak, veljača 19, 2008

Po treći put (ili četvrti put) od izbora, INA je povećala cijene goriva. "Euro super 95" je sada 8,30 kuna po litri (do sada 8,25 kuna), "super 95" 8,05 kuna (do sada 8,00 kuna), a "super plus 98" 8,38 kuna (do sada 8,33 kune). Za 0,6 posto porasle su i cijene "euro dizela" koji sada stoji 8,15 kuna po litri (do sada 8,10 kuna), te dizela koji sada iznosi 8,05 kuna (do sada 8,00 kuna).

Ovog puta, cijene su povećane bez obrazloženja, ili mediji nisu isto prenijeli. Prvo postizborno poskupljenje obrazložilo se činjenicom da je došlo do povećanja cijene nafte na svjetskom tržištu, a Vlada nije reagirala jer je tada bila -tehnička-, kako nam je objasnio ministar financija. Vlada već tjednima nije tehnička, a ne reagira na rast cijena benzina. Lagali su? Pa naravno.

Što je s tim kretanjem cijene sirove nafte na svjetskom tržištu?

Cijena sirove nafte na svjetskom tržištu je otprilike jednaka cijeni na dan izbora. Nakon izbora je bilo prvo poskupljenje, a nakon toga cijena nafte na svjetskom tržištu je počela padati gotovo do 86 $/barel. Normalno, benzin nije pojeftinio. Nakon toga cijene sirove nafte su ponovo počele rasti sve do granice od 100 $/barel, i tada je INA ponovo, u siječnju, povećala cijenu benzina. Nakon toga opet dolazi do značajnog pojeftinjenja, do negdje 87 $/barel. Je li INA snizila cijene? Naravno da nije. Sad opet raste cijena sirove nafte (97 $/barel), i opet imamo poskupljenje benzina....

Ovakvo formiranje cijena kosi se ne samo za svim tržišnim zakonima, nego sa svim zakonima zdrave pameti. Benzin poskupljuje kad poskupljuje sirova nafta, a ne pojeftinjuje kad pojeftinjuje sirova nafta. Tom logikom, da barel sirove padne na 20 $/barel cijene goriva bi ostale iste, a da nakon toga poskupi na 25 $/barel, ovi bi povećali cijene goriva. Nevjerojatno.

Ne treba biti posebno mudar i zaključiti koliko cijena benzina u maloprodaji utječe na rast potrošačkih cijena, i to apsolutno svih, jer cijene goriva utječu na sve moguće troškove proizvodnje, prijevoza i održavanja. Primjerice, rast cijena goriva je u 2005. godini utjecao je na hrvatsko gospodarstvo smanjenjem BDP-a za 2,2 posto, povećanjem potrošačkih cijena za oko 0,39 posto, dok se je prema procjenama vanjskotrgovinska bilanca pogoršala za oko 5 do 6 posto.

Kakve veze ima Vlada s cijenom goriva u maloprodaji?

Prema podacima izvedenim iz najnovijih pravilnika o formiranju cijene goriva, država trenutno od nameta na osnovnu cijenu goriva ubire 54% prihoda od maloprodajne cijene naftnih derivata (za eurosuper 95). Od 8,30 kuna, koliko iznosi litra eurosupera 95, u državni proračun se uplaćuje 1,65 kn kroz trošarinu, 60 lipa ide državnoj tvrtki Hrvatske ceste, 60 lipa ide državnoj tvrtki Hrvatske autoceste, 11,6 lipa ide državnoj agenciji za obvezne zalihe, i na kraju u državni proračun ide još i 1,50 kn od PDV. Ukupno direktno davanje državi iznosi 4,46 kn po litri eurosupera 95. Također, država indirektno, kao 44,85%-tni vlasnik INA-e, od osnovne cijene koja iznosi 3,84 kn, ostvaruje prihod od 1,72 kn po litri prodanog eurosupera 95.

Sveukupno 6,18 kn, ili 74,5% maloprodajne cijene eurosupera 95, ide državi, što direktno, što kroz vlasnički udio u INA-i. Na svako povećanje maloprodajne cijene benzina od 10 lipa, država u proračun dobiva 1,8 lipa više direktno, a kroz vlasnički udio u INA-i 3,7 lipa više, ukupno 5,5 lipa više.

U razlici cijene eurosupera 95 od 30 lipa (8,00 kn na 8,30 kn), država direktno i indikrektno zarađuje 16,4 lipe više.

Na taj način državni proračun ima direktnu korist od svakog poskupljenja goriva u maloprodaju, a sve na štetu građana i gospodarstva u cjelini. Naravno, državi ne pada na pamet za dodatni prihod od PDV-a za isti iznos smanjiti nazovi plivajuće trošarine, isto kao što joj nije palo na pamet smanjiti naknadu od 60 lipa po litri za ceste koje se grade sve sporije, i 60 lipa za autoceste koje se gotovo više ni ne grade.

Zaključno, ovakvim gospodarenjem glavnim energentom Vlada ruši standard građana, usporava gospodarstvo, povećava inflaciju, ugrožava ionako nepovoljnu vanjskotrgovinsku bilancu i produbljuje gospodarsku krizu.

Što je najbolje, dodatnim proračunskim prihodima koji se ostvaruju kroz ovakvo gospodarenje (koje generira inflaciju) smanjuje se proračunski deficit, a to je jedina "mjera" koju Vlada poduzima za smanjenje inflacije!
hdz-ekonomija @ 13:44 |Komentiraj | Komentari: 23 | Prikaži komentare
srijeda, siječanj 16, 2008



Da je voda došla do grla, priznao je i sam Sanader. Ocijenivši gospodarsku situaciju teškom, ali ne i zabrinjavajućom, izravno je priznao da je Hrvatsku doveo u krizu. I to on, koji nikad ništa slično ne bi priznao u “standardnim uvjetima”. Sad, što je po Sanaderu teško, a nije zabrinjavajuće? Postaje li po Sanaderu ikad išta toliko teško, da bi postalo zabrinjavajuće? Kad bi se po njemu trebalo zabrinuti, i bi li se uopće trebalo zabrinjavati sve i da uskoro dođemo na gospodarsku razinu Afganistana, ako bi on i dalje bio na vlasti?

Moguće da tu leži rješenje Sanaderove zagonetske o teško-nezabrinjavajućoj situaciji. On se i dalje nema namjeru brinuti o nacionalnom gospodarstvu, kao što se nije brinuo ni do sada. No, trebamo li se zabrinuti mi čiji životi zaista ovise o hrvatskom, a ne o djevičanskootočnom gospodarstvu? Ne, ne trebamo se zabrinuti. Trebali smo se zabrinuti prije 4 godine, a najkasnije sredinom 2007. godine. Jer, doslovno smo propali, a tome je dokaz čak i krah trgovine, gospodarske discipline u kojoj su Hrvati do sada bili vrlo jaki. Naravno, lako je bilo uzimati kredite i do besvijesti se zaduživati u inozemstvu, bez obzira radila to država, državne, gradske ili općinske institucije, državne ili javne tvrtke ili sami građani, navedeno trošiti opet na uvoznu robu, a sve kako bi Sanader i Šuker mogli hvaliti visokim stopama raste koje je generirala upravo takva trgovina, po principu lanaca sreće. A sad je i tome, kao i svakom drugom lancu sreće, došao kraj.

Trgovina, koja je do sada uglavnom generirala bijedni hrvatski gospodarski rast od 4-6% slavno je skrahirala u posljednjem tromjesečju 2007. godine. Već u rujnu bila je manja o odnosu na isti mjesec 2006., da bi u listopadu i studenom ista bila tek neznatno veća nego lani, opet po principu lanca sreće, odnosno po principu dijeljenja izvana posuđenih novaca penzionerima u predizbornoj kampanji. Ne treba biti posebno pametan i zaključiti kako će tek loše biti u 2008. obzirom na poskupljenja, inflaciju, novi rast nezaposlenosti, rast kamata na kredite itd.

No, sve smo to sa sigurnošću mogli predvidjeti sredinom 2007. Bar mi gluplji. ;)
hdz-ekonomija @ 23:48 |Komentiraj | Komentari: 0
 
Index.hr
Nema zapisa.