Idemo dalje!?
HDZ-ekonomija
Zna se tko ZNA...
  • "Slijedom objavljivanja takvih destruktivnih napisa pojavila se nužnost interveniranja Agencije na način da se periodički tj. po potrebi i u skladu s objavljenom temom na blogu kako ne bi bilo "prenapadno" intervenira s "ubacivanjem" na blog tj. komentiranjem u cilju amortizacije nastale štete ili pak u cilju odvraćanja s teme..."

    SOA (analiza upisa na blogu Ž.Peratovića)
Blogeri, važno
  • VAŽNO
Izdvojeno
Arhiva
« » tra 2018
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
Brojač posjeta
151320
Banneri
  • pollitika
Blog
subota, srpanj 11, 2009




U lipnju 2009. registrirano je 56,4 posto novih vozila manje nego u lipnju 2008. U prvih šest mjeseci ove godine broj registriranih novih vozila za 48,6% posto je manji u usporedbi s istim razdobljem 2008.

Bruto domaći proizvod realno je manji za 6,7% u prvom tromjesečju 2009. u odnosu na isto tromjesečje 2008. godine.

U razdoblju od lipnja 2008. do svibnja 2009. ukupna industrijska proizvodnja u usporedbi s istoimenom proizvodnjom iz razdoblja od lipnja 2007. do svibnja 2008. bilježi pad za 3,8%.

Mjesečni obujam industrijske proizvodnje u Republici Hrvatskoj u svibnju 2009. u usporedbi s industrijskom proizvodnjom iz svibnja 2008. bilježi pad za 7,1%.

Ukupan promet u industriji u travnju 2009. manji je za 4,9% u usporedbi s travnjem 2008.

Proizvodnost rada u razdoblju od siječnja do svibnja 2009. manja je za 1,3% u usporedbi s istim razdobljem 2008.

U svibnju 2009. u komercijalnim smještajnim objektima broj dolazaka turista manji je za 10%, a broj noćenja turista manji je za 13% u odnosu na svibanj 2008.

U razdoblju od siječnja do svibnja 2009. ostvareno je 8% manje dolazaka i 9% manje noćenja turista u odnosu na isto razdoblje prošle godine u svim komercijalnim smještajnim objektima.

U razdoblju od siječnja do svibnja 2009., u odnosu na isto razdoblje 2008. broj kružnih putovanja stranih brodova manji je za 10%, a broj putnika koji su na taj način ušli u Republiku Hrvatsku veći je za 5,9%. Ukupan broj dana boravka tih putnika u istom razdoblju manji je za 33,3% nego prošle godine.

U hrvatskim lukama nautičkog turizma u šest jadranskih županija od siječnja do svibnja 2009. boravilo je 24% manje nautičara nego u istom razdoblju prošle godine, dok je noćenja u tim lukama bilo 15% manje.

Ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u svibnju 2009. manji je za 9,0% u usporedbi sa svibnjem 2008.

Ukupni broj zaposlenih u svibnju 2009. manji je za 2,4% u odnosu na svibanj 2008.

Krajem lipnja u Zavodu za zapošljavanje je evidentirano 11,2% nezaposlenih više nego u lipnju 2008. godine.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za travanj 2009. u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za 5,1%, a realno je viša za 1,2%.

Cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u svibnju 2009. u odnosu na svibanj 2008. više za 2,7%, a u godišnjem prosjeku više su za 5,1%.

Cijene proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pri proizvođačima u travnju 2009. u odnosu na travanj 2008. niže su za 11,4%.

Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u lipnju 2009. u odnosu na lipanj 2008. niže su za 1,0%.

U svibnju 2009. u odnosu na svibanj 2008. ukupan otkup i prodaja proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva smanjeni su za 0,9%.

Ukupan izvoz u svibnju 2009. bio je za 24% manji nego u svibnju 2008. godine.

Ukupan uvoz u svibnju 2009. bio je za 29,4% manji nego u svibnju 2008. godine.

Promet od trgovine na malo u svibnju 2009. u odnosu na svibanj 2008. nominalno je bio manji za 18,0%, a realno za 19,3%. Od siječnja do svibnja 2009. taj promet bio je nominalno manji za 14,9% u odnosu na isto razdoblje 2008., što je realno manje za 17,0%.

U prvom tromjesečju 2009. ostvarena vrijednost prometa u ugostiteljstvu nominalno je manja za 1,8% nego u istom razdoblju 2008. Za isto razdoblje cijene ugostiteljskih usluga porasle su za 5,7%, što znači da je promet u ugostiteljstvu za to razdoblje realno pao za 7,1%.

Građevinski radovi u travnju 2009. manji su za 4,3% u odnosu na travanj 2008. Građevinski radovi u razdoblju od siječnja do travnja 2009. manji su za 1,4% u usporedbi s radovima u razdoblju od siječnja do travnja 2008.

Vrijednost novih narudžaba građevinskih radova u prvom tromjesečju 2009. manja je za 9,4% u odnosu na isto razdoblje 2008.

Izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku u prvom su tromjesečju lani iznosila nešto više od milijardu eura, pa su ulaganja od 399 milijuna eura u prvom tromjesečju ove godine manja za 60,3 posto.

hdz-ekonomija @ 00:29 |Komentiraj | Komentari: 16 | Prikaži komentare
subota, svibanj 16, 2009




Ovih dana objavljeni su i posljednji podaci o kretanju stope inflacije u Hrvatskoj i u Europi. No, prije toga, mali uvod.

U već opjevanom članku u kojem si je očito bunikom obliveni Sanader pripisao toliko zasluga da bi bez njega Zemlja vjerojatno već prije nekoliko mjeseci završila u obližnjoj crnoj rupi, premijer je samo ovlaš spomenuo i inflaciju. Izjavio je slijedeće: "Nužno je vratiti se u ljeto 2008., kada je inflacija bila na razini oko osam posto, a cijeli je niz gradova i lokalnih uprava podignuo cijene komunalnih usluga. Nisam za nikakvo spavanje na lovorikama, jer je zadaća Vlade da se odgovorno ponaša, napose u ovim kriznim vremenima."

Iz njegove izjave dade se zaključiti da je problem inflacije prošlost i da je on za navedeno zaslužan, dok su problem inflacije, naravno, uzrokovali neki gradovi i općine. Kako tipično za Sanadera koji nikad za ništa loše nije kriv, ali je uvijek zaslužan za sve dobro.

U svezi toga što je on učinio u cilju suzbijanja inflacije se ovaj put nije konkretno izjasnio, budući da je po tom već nekoliko puta ispao notorni idiot, što možemo vidjeti ovdje, ovdje, ovdje, a naročito ovdje.

Iako mi u prvi tren nije bilo jasno zašto je premijer išao uopće pričati o tome kako su spriječili rast nezaposlenosti kad je upravo u prošlom mjesecu rast nezaposlenosti bio rekordan, te zašto je išao spominjati inflaciju kad se konačno dokazalo, a to ćete vidjeti u nastavku, da je upravo njegova Vlada odgovorna za najveći dio inflacije u Hrvatskoj u prošloj i ovoj godini, sada mi postaje jasnije. Bila je to brižljiva kontrola štete koja će nastati nakon što guverner Rohatinski u Opatiji održi govor nakon kojeg je i zadnjem optimistu postalo jasno u kakvim smo sranjima. I u kakvim ćemo tek biti sranjima.

Između svega ostalog, Rohatinski je jasno i glasno spomenuo da problem inflacije i dalje postoji u Hrvatskoj (za razliku od najvećeg broja europskih zemalja, gdje zaista više ne postoji) i da će nas gadno opterećivati u ovoj godini: Evo njegove izjave: "Iako je u drugom dijelu 2008. godine nastupilo agregatno smanjenje potrošačkih cijena za oko 1% u odnosu na njihovu razinu iz mjeseca srpnja, tekući rast tih cijena u prvom tromjesečju ove godine od 2.1% indikator je mogućeg nastavka negativnog djelovanja inflacije na raspoložive dohotke i realnu potražnju na domaćem tržištu."

Iz priloženog grafikona jasno se vidi da je problem inflacije u EU prošlost. Inflacija je na razini cijele EU pala na svega 1,2 posto, a na razini Eurozone na svega 0,6 posto već u ožujku, a tendencija stagnacije se nastavlila i u travnju. Čak i u onim zemljama u kojima je inflacija prošle godine dosezala dvoznamenkastu vrijednost, pa i blizu 20 posto, sada je ista svedena na prihvatljivih 5 do 6 posto. Za razliku od zemalja EU koje su provedbom gospodarskih mjera suzbijanja inflacije taj problem riješile, u Hrvatskoj je isti i dalje prisutan. Štoviše, u Hrvatskoj inflacija, nakon pada na kraju 2008., raste.

Na grafikonu su jasno vidljiva dva segmenta u kojima inflacija u Hrvatskoj nije slijedila inflaciju u Europi. Prvi segment je zabilježen sredinom 2008. godine kada je naša inflacija letila u nebo, dok je inflacija u EU zauzdana. Nakon toga uslijedila je hrvatska prilagodba kao posljedica utjecaja iz EU, pa je inflacija i u Hrvatskoj snižena na ispod tri posto u prosincu 2008. Nakon toga ponovo dolazi do rasta inflacije u Hrvatskoj za jedan postotni poen (drugi segment), dok ista u Europi od Nove godine biva prepolovljena. I za jedan i za drugi segment u kojima hrvatski inflatorni trendovi nisu slijedili europski trend odgovorna je isključivo Sanaderova vlada. U prvom slučaju sredinom 2008. godine nisu donesene nikakve mjere suzbijanja inflacije, a u slučaju iz 2009. godine glavnina problema rasta inflacije u Hrvatskoj jest dizanje cijene plina i zdravstvenih usluga početkom godine, uz potpuno odsustvo socijalne komponente antirecesijskih mjera (u biti, potpuno odsustvo antirecesijskih mjera, ali o tome drugi put).

Tako je u travnju 2009. godine na godišnjoj razini najviše poskupjelo meso (10,3 posto), duhan (21,9 posto), struja (16,1 posto), plin (15,4 posto), zagrijavanje stana (22,5 posto), medicinske usluge (37,1 posto) i bolničke usluge, s apsolutnim rekordom od 71,8 posto, za što možemo zahvaliti genijalnoj zdravstvenoj reformi Dade Milinovića. Značajno su poskupjeli i vodeni promet putnika (18,8 posto), te držanje kućnih ljubimaca (11 posto), kao i financijske usluge (14,6 posto).

Inflacija je tako u travnju na godišnjoj razini u Hrvatskoj porasla za 3,3 posto više nego u zemljama Eurozone, a najgora situacija je, gledano po grupama proizvoda i usluga, u segmentu prehrane (3,7 posto više), alkoholnih pića i duhana (12,6 posto više, što i nije tako loše), stanovanja i režija (5,8 posto više), te zdravstva (opet rekord, čak 16,9 posto više).

Kao što se vidi, najviše je poskupjelo upravo ono što najviše utječe na standard većine građana, bolje reći sirotinje, koja dominira u Sanaderovoj zemlji meda i mlijeka. Bogatiji građani ne prolaze toliko loše osim po pitanju financijskih usluga (čitaj: skupih kredita), no oni kojima većina primanja odlazi na prehranu, režije i zdravstvene usluge i kamate na kredite definitivno odlaze u bananu i žive ubrzano sve gore i gore iz dana u dan. Takav dramatični porast troškova, naročito režija i zdravstva nema nikakve veze sa stanjem u Europi i svijetu, nego je isključivi hrvatski izum, pa tako ovaj put Polančec nema što reći da je inflacija uvezena, kako se znao često vaditi prošle godine.

Inflacija je i dalje problem u Hrvatskoj, i gospodarski, ali sve više i socijalni, a biti će problem i dalje. Obzirom na činjenicu da svakim danom velika većina građana živi sve gore i reže kućne troškove, a time slabije puni proračun, a da su Sanaderovi megalomanski kapaciteti neutaživi, vrlo skoro možemo očekivati dodatna poskupljenja, i to upravo u ovim istim kategorijama.

Teško da će poskupjeti bunika, obzirom na to tko je troši.
hdz-ekonomija @ 00:12 |Komentiraj | Komentari: 7 | Prikaži komentare
utorak, svibanj 12, 2009




U moru luđačkih izjava koje posljednjih nekoliko tjedana daje naš premijer, izjava o sprječavanju rasta nezaposlenosti je definitivno doživjela nepravednu sudbinu zapostavljenosti. U medijskim valovima studentskih blokada, najave štrajkova zaposlenih u javnim službama, situacije s Glavašem i udara na kakti neovisno pravosuđe, situacije sa EU blokadom, ustaša, partizana, posvemašnjeg gospodarskog rasula, a sve u jeku izborne promidžbe za nadolazeće lokalne izbore, Sanader uspijeva naći vremena i mogućnosti biti još luđi nego što je to inače.

Prilikom prezentacije Izvješća o izvršenju proračuna za 2008. godinu, popularno zvanog "Idemo lagati dok ne krepamo", od sve siline laži i izmišljotina o tome da je Vlada spasila kunu, o tome da je Vlada smanjila deficit na način da u isti ne uračunavaju dugovi npr. Hrvatskih autocesta i da je država prestala plaćati dospjele obveze, o tome da je Vlada spriječila propast bankarskog sustava, pri čemu je Sanader za inflaciju po tisućiti put lažno optužio lokalnu upravu, definitivno se najviše izdvaja Sanaderova ocjena da je vlada spriječila rast nezaposlenosti.

Vlada spriječila rast nezaposlenosti? Halo, Boonika Boys, znate li vi u kojoj ste državi uopće? Gdje ste spriječili rast nezaposlenosti, u Banskim dvorima? Pa nezaposlenost na godišnjoj razini kontinuirano raste već treći mjesec za redom, a upravo je u travnju 2009. godine ista rasla uvjerljivo najbrže. Čak je 18 000 ljudi bez posla više nego u istom mjesecu prošle godine, što je rast od nevjerojatnih 7,6 posto. U ožujku je ta razlika iznosila oko 11 000 ljudi (4,6 posto), a u veljači oko 2 700 ljudi (1 posto). Krivulja jednostavno ne može izgledati gore, no ukoliko se za analizu iste koristi bunika, svašta je moguće, pa i tvrditi da je vlada spriječila rast nezaposlenosti. Istovremeno Vlada nije primijenila niti jednu mjeru da navedeno zaustavi, štoviše, u bujanju nezaposlenosti direktno sudjeluje putem svojih "projekata" neradne nedjelje, zabrane pušenja i neplaćanja računa.

Onako okvirno analizirajući priloženi grafikon, vidljiv je trend smanjenja nezaposlenosti koji je bio najupečatljiviji u 2007. godini, i to od travnja. Paralelno sa naglim smanjenjem nezaposlenosti kroz cijelu 2007. godinu padala je i stopa rasta BDP, koja je u prvom tromjesečju 2007. iznosila 7 posto dok je broj nezaposlenih iznosio 291 tisuću, da bi na kraju 2007. stopa rasta BDP pala na svega 3,8 posto, dok je nezaposlenih bilo 254 tisuće. Taj paradoks pri kojem dolazi do usporavanja gospodarskog rasta s povećanjem broja zaposlenih koji rade i zarađuju, pri čemu se smanjuje broj nezaposlenih koji ne rade i ne zarađuju nije ni lako ni jednostavno objasniti, no možemo pretpostaviti da se radi o činjenici da je kroz cijelu 2007. godinu, na kraju koje su se održali i parlamentarni izbori, HDZ masovno zapošljavao svoju rodbinu, prijatelje, poslušnike i cijeli niz sličnih neproduktivnih i štetnih glupana po državnim službama, javnim službama i naročito javnim poduzećima kako bi iste uhljebio prije izbora, osigurao izbornu podršku i usput smanjio stopu nezaposlenosti s kojom je mahao uoči parlamentarnih izbora. Ukoliko se, naravno, ne radi o najobičnijem statističkom falsifikatu, obzirom na neobično čudne trendove i lomove u krivulji. Naročito je simptomatična činjenica da je apsolutni minimum broja nezaposlenih ostvaren u listopadu 2007.godine, a taj podatak je objavljen početkom studenog 2007. godine, 2-3 tjedna prije parlamentarnih izbora, kada je na godišnjoj razini bilo gotovo 40 tisuća nezaposlenih manje nego godinu dana prije (podsjetimo, danas je to 18 tisuća ljudi više). Od parlamentarnih izbora 2007. godine stopa smanjenja nezaposlenosti se kontinuirano smanjuje kroz cijelu 2008. godinu, i to rapidno, da bi početkom ove godine okrenula u pozitivno područje.

Što je najgore, danas posao sigurno ne gube već navedeni neproduktivni hadezeovski rođaci, prijatelji i tazbina, koji su smješteni na sigurno, već posao uglavnom gube radnici u industriji, građevinarstvu i trgovini, dakle produktivni dio zaposlenih. Gotovo perverzno zvuči činjenica da, dok u prerađivačkoj industriji u travnju ove godine imamo gotovo 100 posto više novoprijavljenih na burzi rada nego novozaposlenih, te gotovo 50 posto više u trgovini, taj odnos u slučaju administracije, javne uprave i obrane izgleda potpuno drukčije: u javnoj upravi, obrani, administraciji i socijalnom osiguranju imamo gotovo dvostruko više novozaposlenih, nego novoprijavljenih. Dakle, u krizi se omjer zaposlenih mijenja u smjeru ionako glomazne birokracije i administracije koja je i jedan od uzroka ovako teških posljedica krize. Pa tko je tu lud? Luđak koji nam određuje sudbinu, ili mi koji ga puštamo?

Uostalom, kao da su važni podaci. Važna je Riječ Njegova. Ako On kaže da su spriječili rast nezaposlenosti, onda su oni spriječili rast nezaposlenosti. Bio on na bunici ili bio on prirodno lud.
hdz-ekonomija @ 08:28 |Komentiraj | Komentari: 8 | Prikaži komentare
ponedjeljak, svibanj 4, 2009




Konačno je i MMF objavio podatke o rastu BDP za 2008. godinu, prvu globalnu kriznu godinu, i podaci su veoma zanimljivi (neki su, doduše, još uvijek procjena, no to apsolutno ništa ne mijenja na stvari). Da ne duljimo: rast hrvatskog BDP je prema MMF-u u 2008. godini iznosio 2,36 posto i bio je uvjerljivo najmanji od 1999. godine. No, kriza je zahvatila cijeli svijet, pa je i u drugim zemljama zabilježen vrlo nizak rast BDP. Zadržimo se, međutim, na tranzicijskim zemljama, kakva je i Hrvatska, no nemojmo se zadržati samo na 2008. godini, nego usporedimo situaciju u posljednjih 5 godina, koliko je kod nas na vlasti naš premili Ivo Sanader sa svojim sposobnim suradnicima.

Od 28 tranzicijskih zemalja od Slovenije do Rusije, u posljednjih 5 godina Hrvatska je zabilježila drugi najmanji rast BDP. Gora od nas je, naravno, prijateljska Mađarska, a ostalih 26 zemalja su bolje. Hrvatski BDP je u posljednjih 5 godina povećan ukupno za 23 posto, dok je prosjek tranzicijskih zemalja 42 posto. Istovremeno je prosjek europskih tranzicijskih zemalja (njih 16) 33 posto, a prosjek šest zemalja tzv. "Zapadnog Balkana" 32 posto. Hrvatska je najgora zemlja u svojoj regiji "Zapadnog Balkana", druga najgora zemlja u tranzicijskoj Europi, i druga najgora zemlja po gospodarskom rastu u svim tranzicijskim zemljama. U odnosu na lani, prestigli su nas Kirgizija i Makedonija.

Svoje gospodarstvo su od svih tranzicijskih zemalja najviše ubrzali Azerbajdžan, Armenija i Turkmenistan, a što se tiče europskih zemalja, rast BDP-a veći od 40 posto u 5 godina ostvarili su Slovačka, Litva, Latvija i Crna Gora.

Što se tiče 2008. godine, situacija je još gora. Hrvatsko gospodarstvo se dodatno pogoršalo u odnosu na druge tranzicijske zemlje, pa je rast hrvatskog BDP-a iznosio svega 46 posto od prosječnog rasta BDP-a svih 28 tranzicijskih zemalja, svega 64 posto od prosječnog rasta svih europskih tranzicijskih zemalja i svega 43 posto od prosječnog gospodarskog rasta zemalja tzv. "Zapadnog Balkana", što je uvjerljivo najmanje u posljednjih 5 godina u sve tri kategorije. Naše gospodarstvo je napredovalo više nego dvostruko sporije u odnosu na prosjek svih tranzicijskih zemalja, a sve ostale zemalje tzv. "zapadnog Balkana" su ostvarile više nego dvostruko brži rast BDP-a od Hrvatske, i to je drugi put za redom u posljednjih pet godina da je Hrvatska najgora u "regiji". Gotovo nestvarno djeluju podaci o gospodarskom rastu u 2008. godini u Albaniji od 6,3 posto, u Crnoj Gori od 7,5 posto, a slična je situacija i u ostalim zemljama "regije", te šire, s izuzetkom baltičkih zemalja, te Mađarske.

Toliko o tome da je za sve kriva globalna kriza, a ne Sanader i njegova vlada.

Možda ti brojevi ne izgledaju posebno značajno, no ukoliko ih pokušamo prikazati u apsolutnim brojkama, dolazimo do zapanjujućih saznanja o tome koliko jednoj državi može štetiti činjenica da su joj na vlasti notorni idioti.

Da je rast hrvatskog BDP-a u periodu od 2004. do 2008. godine iznosio bar koliko i prosječni rast BDP-a zemalja naše "regije", hrvatsko bi gospodarstvo u tih 5 godina realno ostvarilo oko 6,1 milijardi eura više nego li je zaista ostvarilo pod vodstvom Ive Sanadera. U slučaju usporedbe sa europskim tranzicijskim zemljama situacija je još poraznija, tu smo u fiktivnom gubitku za gotovo 9 milijardi eura u 5 godina. Nezarađeno, prohujalo s lahorom, upropašteno, spaljeno, zauvijek izgubljeno. U nominalnim iznosima stvari izgledaju još katastrofičnije. Tu smo u odnosu na "zemlje regije" u gubitku od više od 17 milijardi eura, a u odnosi na europske tranzicijske zemlje na gubitku od više od 22 miliijarde eura u pet Sanaderovih godina.

Naravno, nikako se ne bi trebali tješiti da postoji Mađarska, jedina zemlja gora od naše. Jer, njihov nesposobni lažljivac Ferenc Gyurcsany je prije nekoliko tjedana odlepršao s vlasti, naš još nije.

hdz-ekonomija @ 21:21 |Komentiraj | Komentari: 8 | Prikaži komentare
subota, travanj 11, 2009


U veljači 2009. u odnosu na veljaču 2008. ukupan otkup i prodaja proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva smanjeni su za 7,0%.

Promet od trgovine na malo što ga ostvaruju svi poslovni subjekti koje se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost u veljači 2009. u odnosu na na veljaču 2008. nominalno je bio manji za 16,6%, a realno za 19,1%.

U Republici Hrvatskoj u veljači 2009. u komercijalnim smještajnim objektima broj dolazaka turista manji je za 8%, a broj noćenja turista manji je za 11% u odnosu na veljaču 2008.

Ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u veljači 2009. manji je za 8,0% u usporedbi s veljačom 2008.

Mjesečna industrijska proizvodnja u Republici Hrvatskoj u veljači 2009. u usporedbi s industrijskom proizvodnjom iz veljače 2008. bilježi pad za 7,5%.

Ukupan izvoz u veljači 2009. nominalno je bio manji za 5,8 posto, a realno za 10 posto u usporedbi s veljačom 2008.

Ukupan uvoz u veljači 2009. nominalno je bio manji za 25,6 posto, a realno za 29,8 posto u usporedbi s veljačom 2008.

Ukupna prodaja u industriji u siječnju 2009. manja je za 13,6% u usporedbi sa siječnjem 2008.

Ukupni broj zaposlenih u veljači 2009. manji je za 0,6 posto u odnosu na veljaču 2008. (uz napomenu da su uveli novu metodologiju).

Bruto domaći proizvod realno je veći za 0,2% u četvrtom tromjesečju 2008. u odnosu na isto tromjesečje 2007. godine. To je najmanji realni rast od prvog tromjesečja 2000.

Ukupna industrijska proizvodnja (fizički obujam) u veljači 2009. manja je za 12,4% u usporedbi s veljačom 2008.

Građevinski radovi u siječnju 2009. manji su u odnosu na siječanj 2008. za 5,6%.

Krajem ožujka 2009. godine evidentirane su 267.244 nezaposlene osobe, 11.753 osobe (4,6 posto) više nego u ožujku 2008. godine.

U ožujku 2009. registrirano je 42,6 posto manje vozila nego u ožujku 2008.

Krajem veljače 2009. neprekidno je bilo blokirano 1.559 tvrtki, u kojima je bilo zaposleno 9.398 radnika. Iznos njihovih dospjelih nepodmirenih obveza bio je 566,8 milijuna kuna. U odnosu na veljaču 2008., broj blokiranih pravnih osoba povećan je za 18 posto, a iznos njihovih nepodmirenih obveza za 51,4 posto.

Inozemna ulaganja u 2008. godini su iznosila 2,93 milijardi eura, što je oko 730 milijuna eura manje nego godinu prije.

Hrvatska brodogradilišta u prošloj su godini povećala gubitak za 1,3 milijardi kuna. Time je ukupni akumulirani dug hrvatske brodogradnje dosegnuo svotu od 7 milijardi kuna.

I za kraj, HDZ je u 2008. godini ostvario prihod od 43,2 milijuna kuna.
hdz-ekonomija @ 22:20 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
četvrtak, veljača 12, 2009


Sveopće mahnitanje i divljanje vladajućih hadezeovaca u cilju stavljanja šapa na novac građana, a sve u cilju održavanja njihove propale politike i njih samih na vlasti jučer je dostiglo rijetko viđenu kulminaciju. Svašta smo do sada doživjeli od tih manijaka, ali ovo jučer s mirovinskim fondovima ne bi smislio ni sam Belzebub.

Nakon što su najavili da će predložiti izmjene mirovinskog sustava na način da zadobiju kontrolu nad cca 23 milijarde kuna građana s kojima bi mogli raditi što hoće, a što bi vjerojatno u potpunosti dokrajčilo hrvatski mirovinski i financijski sustav i samo tržište vrijednosnica, odgovor tržišta nismo trebali čekati dugo.

Danas je index Zagrebačke burze potonuo za 5,63 posto, najviše u posljednje vrijeme. Naravno, Šuker je odmah zanijekao bilo kakvu odgovornost samog sebe i svoga "broda luđaka" po imenu Vlada RH, kao i bezbroj puta do sada izjavivši da 'najave o promjeni mirovinskog sustava nisu utjecala na pad CROBEX-a.

Čak je spomenuo i nekakve analitičare koji su ga zvali da mu čestitaju, a koji su do objave ovog teksta ostali nepoznati za javnost. Naravno, ne možemo osporiti mogućnost da se radi o samo o glasovima nevidljivih analitičara koje ministar čuje u svojoj glavi, zbog prevelikog stresa i napetosti kojem je izložen u vremenu krize i polupraznog proračuna.

Kad radnik u nekoj tvornici ili trgovini nanese štetu od pet ili deset tisuća kuna, vrlo je vjerojatno da će dobiti promptni otkaz. A što će dobiti političar koji u pet minuta svojim izjavama spali desetke milijuna kuna i dovede u pitanje cijelo financijsko tržište jedne države? Povišicu od 6 posto i novi službeni auto.

Evo kako su reagirali (neki) mediji:

Sanaderov promašaj karijere: Što se zaista dogodilo?

Ne damo da se ukine 2. stup'

Novcem ljudi koji se vrate u 1. stup Vlada će krpati proračun?

Mirovinski fondovi od šoka - zanijemjeli

Gdje su se sakrili ekonomisti koji zovu i čestitaju Šukeru?

Sanaderova politika spaljene zemlje: Uništi sve da bi namirio sebe

Crobex pao na razinu s početka prosinca

Sanader konačno "prolupao"

Bili bismo idioti kad bi se s hadezeovcima i njihovim medijskim spinerima i jatacima upustili u prepucavanja o razlozima pada Crobexa, jer financijska kretanja su nešto najkompliciranije u društvenim odnosima danas, na koja utječe beskonačno mnogo čimbenika. Zato hadezeovske gluposti o razlozima pada Crobexa jednostavno treba ignorirati i sve prepustiti staroj dobroj analogiji. I time ćemo reći baš sve.

Jedna od vodećih svjetskih financijskih medijskih kompanija Bloomberg redovito on-line prikazuje kretanja na burzama i financijskim tržištima u cijelome svijetu, i to čini vrlo opsežno. Između ostalog, prati kretanja na vjerojatno svim svjetskim burzama u realnom vremenu. Na svojim web-stranicama prikazuje ukupno više od 310 različitih burzovnih indeksa od Čilea do do Novog Zelanda. Ako sam točno izbrojao, ukupno 154 indeksa s područja Europe, Afrike i Bliskog Istoka, 77 različitih indeksa s područja Sjeverne i Južne Amerike i 84 različita indeksa s područja Azije i Pacifika. Ukupno 315. Moguće da sam pogriješio u brojanju, ali to je tu negdje.

Od spomenutih 315 indeksa iz cijelog svijeta, što mislite koliko ih je danas palo više od našeg Crobexa (stanje u 21.00 sati na dan 12.02.2009.)?

Tri.

Dva marginalna indeksa u SAD-u i ruski Micex10. Ostalih 311 indeksa je doživjelo rast ili manji pad od našeg Crobexa (uključivo i Micex). Od 154 europska, afrička i bliskoistočna indeksa, njih 152 je bolje prošlo od Crobexa. Niti jedan index od Japana do Singapura i Hong Konga nije tako loše prošao kao Crobex.

Uostalom, samo za najdražeg nam ministra (a i vi možete pogledati, naravno) sam svih 154 indeksa za područje Europe, Afrike i Bliskog Istoka složio na ovu lijepu sličicu. Da poslije ne bi bilo da nije bilo. Nek' se vidi tko i što je Šuker i da mu nema ravnog od Sjevernog pola do Rta dobre nade.

Nevjerojatno, ali danas se po tom pitanju izjasnila i sama Svjetska banka.

Misli li još tko da Sanader i Šuker nemaju ništa s time? Sve je posljedica slučajnosti? Ma sigurno.

Jedva čekam da nekog drugog okrive za ovu kataklizmu. Možda okrive Jurčića. Možda okrive Obamu. Možda okrive Račana. A možda okrive i mene, tko zna? Kod osoba takvih psiholoških karakteristika svašta je moguće.

Ne znam više što bih napisao. U stvari, znam. Kako se ministar Šimonović ovih dana hvali da će nam Europa dati nekakvo zeleno svjetlo po pitanju pravosuđa, za otvaranje poglavlja, zanima me bi li pravosuđe trebalo reagirati u svezi Sanadera i Šukera po slijedećem pitanju:

Postupak za lišenje poslovne sposobnosti je izvanparnički postupak pojeg provodi sudac...

Ako se pravosuđe na nešto tako odluči, provede postupak utvrđivanja poslovne sposobnosti i odluči da su Šuker ili Sanader poslovno nesposobni, dragovoljno se javljam za staratelja. Buci, buci...

hdz-ekonomija @ 21:26 |Komentiraj | Komentari: 9 | Prikaži komentare
utorak, veljača 19, 2008

Po treći put (ili četvrti put) od izbora, INA je povećala cijene goriva. "Euro super 95" je sada 8,30 kuna po litri (do sada 8,25 kuna), "super 95" 8,05 kuna (do sada 8,00 kuna), a "super plus 98" 8,38 kuna (do sada 8,33 kune). Za 0,6 posto porasle su i cijene "euro dizela" koji sada stoji 8,15 kuna po litri (do sada 8,10 kuna), te dizela koji sada iznosi 8,05 kuna (do sada 8,00 kuna).

Ovog puta, cijene su povećane bez obrazloženja, ili mediji nisu isto prenijeli. Prvo postizborno poskupljenje obrazložilo se činjenicom da je došlo do povećanja cijene nafte na svjetskom tržištu, a Vlada nije reagirala jer je tada bila -tehnička-, kako nam je objasnio ministar financija. Vlada već tjednima nije tehnička, a ne reagira na rast cijena benzina. Lagali su? Pa naravno.

Što je s tim kretanjem cijene sirove nafte na svjetskom tržištu?

Cijena sirove nafte na svjetskom tržištu je otprilike jednaka cijeni na dan izbora. Nakon izbora je bilo prvo poskupljenje, a nakon toga cijena nafte na svjetskom tržištu je počela padati gotovo do 86 $/barel. Normalno, benzin nije pojeftinio. Nakon toga cijene sirove nafte su ponovo počele rasti sve do granice od 100 $/barel, i tada je INA ponovo, u siječnju, povećala cijenu benzina. Nakon toga opet dolazi do značajnog pojeftinjenja, do negdje 87 $/barel. Je li INA snizila cijene? Naravno da nije. Sad opet raste cijena sirove nafte (97 $/barel), i opet imamo poskupljenje benzina....

Ovakvo formiranje cijena kosi se ne samo za svim tržišnim zakonima, nego sa svim zakonima zdrave pameti. Benzin poskupljuje kad poskupljuje sirova nafta, a ne pojeftinjuje kad pojeftinjuje sirova nafta. Tom logikom, da barel sirove padne na 20 $/barel cijene goriva bi ostale iste, a da nakon toga poskupi na 25 $/barel, ovi bi povećali cijene goriva. Nevjerojatno.

Ne treba biti posebno mudar i zaključiti koliko cijena benzina u maloprodaji utječe na rast potrošačkih cijena, i to apsolutno svih, jer cijene goriva utječu na sve moguće troškove proizvodnje, prijevoza i održavanja. Primjerice, rast cijena goriva je u 2005. godini utjecao je na hrvatsko gospodarstvo smanjenjem BDP-a za 2,2 posto, povećanjem potrošačkih cijena za oko 0,39 posto, dok se je prema procjenama vanjskotrgovinska bilanca pogoršala za oko 5 do 6 posto.

Kakve veze ima Vlada s cijenom goriva u maloprodaji?

Prema podacima izvedenim iz najnovijih pravilnika o formiranju cijene goriva, država trenutno od nameta na osnovnu cijenu goriva ubire 54% prihoda od maloprodajne cijene naftnih derivata (za eurosuper 95). Od 8,30 kuna, koliko iznosi litra eurosupera 95, u državni proračun se uplaćuje 1,65 kn kroz trošarinu, 60 lipa ide državnoj tvrtki Hrvatske ceste, 60 lipa ide državnoj tvrtki Hrvatske autoceste, 11,6 lipa ide državnoj agenciji za obvezne zalihe, i na kraju u državni proračun ide još i 1,50 kn od PDV. Ukupno direktno davanje državi iznosi 4,46 kn po litri eurosupera 95. Također, država indirektno, kao 44,85%-tni vlasnik INA-e, od osnovne cijene koja iznosi 3,84 kn, ostvaruje prihod od 1,72 kn po litri prodanog eurosupera 95.

Sveukupno 6,18 kn, ili 74,5% maloprodajne cijene eurosupera 95, ide državi, što direktno, što kroz vlasnički udio u INA-i. Na svako povećanje maloprodajne cijene benzina od 10 lipa, država u proračun dobiva 1,8 lipa više direktno, a kroz vlasnički udio u INA-i 3,7 lipa više, ukupno 5,5 lipa više.

U razlici cijene eurosupera 95 od 30 lipa (8,00 kn na 8,30 kn), država direktno i indikrektno zarađuje 16,4 lipe više.

Na taj način državni proračun ima direktnu korist od svakog poskupljenja goriva u maloprodaju, a sve na štetu građana i gospodarstva u cjelini. Naravno, državi ne pada na pamet za dodatni prihod od PDV-a za isti iznos smanjiti nazovi plivajuće trošarine, isto kao što joj nije palo na pamet smanjiti naknadu od 60 lipa po litri za ceste koje se grade sve sporije, i 60 lipa za autoceste koje se gotovo više ni ne grade.

Zaključno, ovakvim gospodarenjem glavnim energentom Vlada ruši standard građana, usporava gospodarstvo, povećava inflaciju, ugrožava ionako nepovoljnu vanjskotrgovinsku bilancu i produbljuje gospodarsku krizu.

Što je najbolje, dodatnim proračunskim prihodima koji se ostvaruju kroz ovakvo gospodarenje (koje generira inflaciju) smanjuje se proračunski deficit, a to je jedina "mjera" koju Vlada poduzima za smanjenje inflacije!
hdz-ekonomija @ 13:44 |Komentiraj | Komentari: 23 | Prikaži komentare
subota, veljača 16, 2008

Kako bi opravdao činjenicu da je HDZ u u predizbornoj kampanji pompozno najavljivao gospodarski rast u 2008. godini od 7%, a nakon izbora od 6%, da bi ga danas smanjio na 4,5%, Polančec je ne proslavi 18. obljetnice osnutka HDZ-a u Koprivničko-križevačkoj županiji (da mi je vidjeti face s tog skupa) lagao o stanju u svjetskom gospodarstvu i izmislio podatak o prognozama rasta BDP u Njemačkoj 2008. godine.

Citat iz Večernjeg lista:

Potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva rada i poduzetništva Damir Polančec izjavi je večeras kako je jedan od ciljeva Vlade smanjiti nezaposlenost na sedam posto te postići gospodarski rast od 4,5 posto unatoč činjenici da je svjetsko gospodarstvo u recesiji i da razvijene zemlje mijenjaju gospodarske planove, poput Njemačke koja je planirani gospodarski rast sa četiri smanjila na dva posto.

To za Njemačku je čista laž. Nitko ozbiljan nikad nije mogao planirati njemački gospodarski rast od 4%, jer je Njemačka visokorazvijena zemlja i od 1991. godine nije ostvarila rast od 4%, a od 2000. godine rast veći od 3%.

Prognoza za gospodarski rast u 2008. godini, dana sredinom prošle godine iznosila je 2,4% (ne 4%), a smanjena je na 2%.

Osim toga, kakvo je to idiotsko opravdanje? Pa uvijek će se naći neka država na svijetu koja će revidirati prognozu svog rasta prema dolje. Zar bi to trebalo opravdati laž, podvale i nesposobnost hrvatske političke elite koja najavljuje rast od 7%, pa onda 6%, pa sad 4,5%? Vjerojatno će na kraju 2008. godine, kad ostvareni rast bude 3%, govoriti da su oni prognozirali 2,5% ali su ostvarili 3% i uspješno premašili plan, bez obzira što je u Kongu rast iznosio samo 1%.

Hoće li se ponovno morati oglasiti glasnogovornik Mehun i reći da se Damirček zabunio jer je govorio iz svoje lijepe glave, kao svojedobno i njegov šef?

sanader-opet-laze
sanader-opet-laze-i-mulja
sanader-se-zabunio-kazete
hdz-ekonomija @ 22:40 |Komentiraj | Komentari: 8 | Prikaži komentare
 
Index.hr
Nema zapisa.