Idemo dalje!?
HDZ-ekonomija
Zna se tko ZNA...
  • "Slijedom objavljivanja takvih destruktivnih napisa pojavila se nužnost interveniranja Agencije na način da se periodički tj. po potrebi i u skladu s objavljenom temom na blogu kako ne bi bilo "prenapadno" intervenira s "ubacivanjem" na blog tj. komentiranjem u cilju amortizacije nastale štete ili pak u cilju odvraćanja s teme..."

    SOA (analiza upisa na blogu Ž.Peratovića)
Blogeri, važno
  • VAŽNO
Izdvojeno
Arhiva
« » sij 2018
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31
Brojač posjeta
150602
Banneri
  • pollitika
Blog
petak, veljača 6, 2009


Obećah frendu s pollitika.com napisati koju riječ o Prijedlogu paketa antirecesijskih mjera SDP-a. Od obećanja je prošlo tjedan dana, i ja tjedan dana gledam tih bijednih 13 stranica prezentacije tog famoznog Prijedloga paketa mjera, i jednostavno ne uspijevam naći nešto što bi se nazvalo mjerom. Listam ostatak web-a SDP-a, slušam što SDP-ovci govore u Saboru i sve mi se više čini da je u tom cijelom Prijedlogu paketa antirecesijskih mjera naglasak ne na mjerama, nego na samom paketu.

Od trinaest stranica prezentacije Prijedloga paketa prvih sedam se odnose na elaboriranje postojećeg stanja, mada se sve moglo izreći jednom jedinom riječju: "Banana!". Slijedi teorijsko nabrajanje ciljeva antirecesijske politike, u stilu "Treba nahraniti gladne, treba napojiti žedne", i nakon toga četiri stranice prijedloga samih mjera koje se sastoje od takstativnog nabrajanja novih zakona, uredbi i odluka koje se trebaju donijeti kako bi nam med počeo curiti niz bradu. Iako je većina mjera korektno predložena, nedostaje ono najvažnije: od kuda namaknuti sredstva za provedbu antirecesijskih mjera, primjerice za HBOR, za reformu javnih službi ili za prolongaciju otplate stambenih kredita?

Već 2000 godina ne postoji osoba koja je u stanju srediti probleme s pet kruhova i dvije ribice, pa ne znam smatraju li SDP-ovci da se među njima nalazi netko sličnih vrlina, koji je "ponovno došao". I tu je ministar Šuker u pravu kad kaže da su svi prijedlozi za izlazak iz krize koji uvažavaju prihodovnu i rashodovnu stranu proračuna dobrodošli. Ministar slično traži i od Vidoševića, koji je doduše predložio kresanje rashodovne strane proračuna jednostavnom tehnikom kakvu je primjenjivao i Atila Hun: svim korisnicima proračuna oduzeti po 10 posto. No, Vidošević je, za razliku od SDP-a bar nešto predložio, ma koliko sirovo isto bilo.

S jedne strane, nije se moguće ne složiti s ministrom Šukerom. Kad se već predlažu mjere, onda bi bilo pošteno napraviti i simulaciju posljedica istih mjera, jer, po svemu sudeći, SDP bi ovim mjerama povećao troškove javnog sektora, umjesto da iste smanji. Ovaj Prijedlog paketa antirecesijskih mjera više nalikuje na nekakav nacrt investicijske studije, nego na prijedlog stvarnih mjera, a od investicijske studije se razlikuje po tome što mu nedostaje zatvorena financijska konstrukcija. Ovakav SDP-ov prijedlog je najobičnije predizborno politikantstvo.

S druge strane, tko je u ovoj državi zadužen za proračun? Oporba ili Vlada? Ili možda javnost? Nekako mi se ne čini suvislo da oporba, javnost, uključivo i blogeri mozgaju što treba napraviti, maltretiraju se s proračunskim stavkama u kojima tako i tako ništa nije precizirano niti se zna na što će se utrošiti velika većina sredstava i na sebe navlače antipatiju korisnika proračuna prijedlogom rezanja troškova, dok se financministar bankrotirane države Šuker najbezobraznije cereka na televiziji i još se, po običaju, bahati. Dok upravo on za navedeno prima plaću i njegova Vlada je odgovorna za proračun i za gospodarsku i socijalnu sliku Hrvatske u cjelini. Ministre, ako netko drugi treba raditi Vaš posao, što ćete nam onda Vi? Ako ste dobili povjerenje za obnašanje vlasti i gospodarenje državnim proračunom jer ste jamčili gospodarski rast od 7 posto, nezaposlenost od 7 posto, sedam razvojnih projekata i hrpu drugih stvari, onda valjda shvaćate da je to VAŠ posao, a ne nečiji drugi.

I ne treba očekivati da će se išta promijeniti u skoroj budućnosti, jer niti vlast, a niti oborbu ne zanima toliko kriza, koliko ih zanimaju nadolazeći lokalni izbori. Sve što se govori, a vezano je uz krizu, u stvari je samo predizborna kampanja. SDP sigurno neće izići u javnost s prijedlozima smanjenja proračuna da se ne zamjeri potencijalnim biračima koji su korisnici državnog proračuna, a HDZ sigurno neće do izbora, a vjerojatno ni nakon izbora napraviti ništa, jer upravo cilja na biračko tijelo koje sisa državni i lokalne proračune.

Općenito je nekakva podjela na ljevicu koja zastupa radničku klasu i desnicu koja zastupa kapital u Hrvatskoj besmislena. U Hrvatskoj je zaposleno jedva 1,5 milijuna ljudi, a od toga je bar 300 000 ljudi okačeno na državni, županijske i lokalne proračune. Stoga je radnička klasa u punom smislu te riječi, kojoj bi jedino odgovaralo rezanje državnog proračuna, u debeloj manjini u odnosu na ostale interesne skupine birača: umirovljenike, studente, zaposlene u državnoj i lokalnim upravama, zaposlene u javnim poduzećima, socijalu, dijasporu i onih nekoliko stotina tisuća nepostojećih birača, kojima odgovara maksimalno debeo proračun iz kojeg sisaju, a u njega, s izuzetkom malog broja zaposlenih u javnim poduzećima, ništa ne ulažu. Sam takav odnos radnici:korisnici, a koji iznosi cca 1:3,5 je toliko nepovoljan da je demokracija kakvu poznajemo štetna za društvo, i da se najviše štete društvu čini upravo u periodu prije izbora, kada se većina političkih stranaka natječe u povlađivanju proračunskim sisavcima.

Zato su u pravu svi koji kažu da idemo prema provaliji munjevitom brzinom, a lokalni izbori su samo katalizator ubrzanja. Sve što se trenutno govori i što će se još govoriti u predizbornoj kampanji su izmišljotine za koje će se bespotrebno potrošiti gomila novaca, jer će nakon izbora dojahati MMF i on će se pobrinuti proračun.

Stoga nulta antirecesijska mjera koja se treba usvojiti treba biti slijedeća: odgađanje lokalnih izbora za godinu dana, ili dok MMF ne preuzme vlast.

Misao dana: Zašto debeli pušta brkove? Zato da ga zovu Brko.
hdz-ekonomija @ 08:28 |Komentiraj | Komentari: 5 | Prikaži komentare
utorak, ožujak 4, 2008



Podaci Državnog zavoda za statistiku o vanjskotrgovinskoj razmjeni u siječnju 2008. godine pokazali su da se u ovoj državi nikad ništa ne mijenja, odnosno da je svaki mjesec, naročito nakon izbora, sve gore. Izvoz u siječnju 2008. godine iznosio je oko 4,88 milijardi kuna, što je najmanji mjesečna vrijednost od siječnja 2007. godine, i jedna od 7 najnižih vrijednosti od u posljednje dvije godine.

Uvoz je u siječnju pak iznosio više od 11,1 milijardu kuna i bio je među značajnijima mjesečnim izvoznim vrijednostima u posljednje 2 godine. Deficit razmjene je tako u siječnju iznosio oko 6,2 milijarde kuna i bio je za 12% veći od mjesečnog prosjeka u 2007. godini. Pokrivenost uvoza izvozom u siječnju je bila sramotnih 43,8%, što je najmanja stopa od lipnja 2006. godine.

U odnosu na prosinac 2007. godine izvoz je smanjen za 10%, a uvoz je povećan za 2%, a u odnosu na siječanj 2007. na godišnjoj razini izvoz je povećan za oko 13%, a uvoz za čak 26,8%.

Što li je tome uzrok? Vjerojatno ih ima više. Glavni uzrok je nepostojanje ikakve industrijske strategije u Hrvatskoj i povezanost uvoznih lobija s Vladom, a jedan od uzroka je svakako kosovska kriza i nestabilnost u našoj krasnoj regiji "Zapadnog Balkana" u koju dično hrvatsko gospodarstvo izvozi svoje proizvode, jer iste očito nije u stanju plasirati na zahtjevnija tržišta. Još "jedan" uspjeh hrvatskog članstva u Cefti.

Posljedice daljnjeg urušavanja izvoza i povećanja uvoza svakako će utjecati na daljnje zaduživanje (koje je Sanader odbacio) i produbljivanje ukupne krize u Hrvatskoj: povećanje nezaposlenosti, stagnaciju plaća, tehnološko zaostajanje itd.

Tko je za to kriv? Bandić, Rohatinski, kamatne stope u Estoniji, inflacija u Bugarskoj, kriza na tržištu nekretnina u SAD-u? I kako se to sve uklapa u Sanaderovu rečenicu za skupljanje muha: ""Vlada će u narednom razdoblju zadržati smjer prema visokoj razini konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, koji će Hrvatsku približiti europskim partnerima".

Konkurentnost? Do sada možemo konkurirati samo Mađarskoj, i to u laganju premijera i Vlade.

hdz-ekonomija @ 21:52 |Komentiraj | Komentari: 15 | Prikaži komentare
utorak, veljača 19, 2008

Po treći put (ili četvrti put) od izbora, INA je povećala cijene goriva. "Euro super 95" je sada 8,30 kuna po litri (do sada 8,25 kuna), "super 95" 8,05 kuna (do sada 8,00 kuna), a "super plus 98" 8,38 kuna (do sada 8,33 kune). Za 0,6 posto porasle su i cijene "euro dizela" koji sada stoji 8,15 kuna po litri (do sada 8,10 kuna), te dizela koji sada iznosi 8,05 kuna (do sada 8,00 kuna).

Ovog puta, cijene su povećane bez obrazloženja, ili mediji nisu isto prenijeli. Prvo postizborno poskupljenje obrazložilo se činjenicom da je došlo do povećanja cijene nafte na svjetskom tržištu, a Vlada nije reagirala jer je tada bila -tehnička-, kako nam je objasnio ministar financija. Vlada već tjednima nije tehnička, a ne reagira na rast cijena benzina. Lagali su? Pa naravno.

Što je s tim kretanjem cijene sirove nafte na svjetskom tržištu?

Cijena sirove nafte na svjetskom tržištu je otprilike jednaka cijeni na dan izbora. Nakon izbora je bilo prvo poskupljenje, a nakon toga cijena nafte na svjetskom tržištu je počela padati gotovo do 86 $/barel. Normalno, benzin nije pojeftinio. Nakon toga cijene sirove nafte su ponovo počele rasti sve do granice od 100 $/barel, i tada je INA ponovo, u siječnju, povećala cijenu benzina. Nakon toga opet dolazi do značajnog pojeftinjenja, do negdje 87 $/barel. Je li INA snizila cijene? Naravno da nije. Sad opet raste cijena sirove nafte (97 $/barel), i opet imamo poskupljenje benzina....

Ovakvo formiranje cijena kosi se ne samo za svim tržišnim zakonima, nego sa svim zakonima zdrave pameti. Benzin poskupljuje kad poskupljuje sirova nafta, a ne pojeftinjuje kad pojeftinjuje sirova nafta. Tom logikom, da barel sirove padne na 20 $/barel cijene goriva bi ostale iste, a da nakon toga poskupi na 25 $/barel, ovi bi povećali cijene goriva. Nevjerojatno.

Ne treba biti posebno mudar i zaključiti koliko cijena benzina u maloprodaji utječe na rast potrošačkih cijena, i to apsolutno svih, jer cijene goriva utječu na sve moguće troškove proizvodnje, prijevoza i održavanja. Primjerice, rast cijena goriva je u 2005. godini utjecao je na hrvatsko gospodarstvo smanjenjem BDP-a za 2,2 posto, povećanjem potrošačkih cijena za oko 0,39 posto, dok se je prema procjenama vanjskotrgovinska bilanca pogoršala za oko 5 do 6 posto.

Kakve veze ima Vlada s cijenom goriva u maloprodaji?

Prema podacima izvedenim iz najnovijih pravilnika o formiranju cijene goriva, država trenutno od nameta na osnovnu cijenu goriva ubire 54% prihoda od maloprodajne cijene naftnih derivata (za eurosuper 95). Od 8,30 kuna, koliko iznosi litra eurosupera 95, u državni proračun se uplaćuje 1,65 kn kroz trošarinu, 60 lipa ide državnoj tvrtki Hrvatske ceste, 60 lipa ide državnoj tvrtki Hrvatske autoceste, 11,6 lipa ide državnoj agenciji za obvezne zalihe, i na kraju u državni proračun ide još i 1,50 kn od PDV. Ukupno direktno davanje državi iznosi 4,46 kn po litri eurosupera 95. Također, država indirektno, kao 44,85%-tni vlasnik INA-e, od osnovne cijene koja iznosi 3,84 kn, ostvaruje prihod od 1,72 kn po litri prodanog eurosupera 95.

Sveukupno 6,18 kn, ili 74,5% maloprodajne cijene eurosupera 95, ide državi, što direktno, što kroz vlasnički udio u INA-i. Na svako povećanje maloprodajne cijene benzina od 10 lipa, država u proračun dobiva 1,8 lipa više direktno, a kroz vlasnički udio u INA-i 3,7 lipa više, ukupno 5,5 lipa više.

U razlici cijene eurosupera 95 od 30 lipa (8,00 kn na 8,30 kn), država direktno i indikrektno zarađuje 16,4 lipe više.

Na taj način državni proračun ima direktnu korist od svakog poskupljenja goriva u maloprodaju, a sve na štetu građana i gospodarstva u cjelini. Naravno, državi ne pada na pamet za dodatni prihod od PDV-a za isti iznos smanjiti nazovi plivajuće trošarine, isto kao što joj nije palo na pamet smanjiti naknadu od 60 lipa po litri za ceste koje se grade sve sporije, i 60 lipa za autoceste koje se gotovo više ni ne grade.

Zaključno, ovakvim gospodarenjem glavnim energentom Vlada ruši standard građana, usporava gospodarstvo, povećava inflaciju, ugrožava ionako nepovoljnu vanjskotrgovinsku bilancu i produbljuje gospodarsku krizu.

Što je najbolje, dodatnim proračunskim prihodima koji se ostvaruju kroz ovakvo gospodarenje (koje generira inflaciju) smanjuje se proračunski deficit, a to je jedina "mjera" koju Vlada poduzima za smanjenje inflacije!
hdz-ekonomija @ 13:44 |Komentiraj | Komentari: 23 | Prikaži komentare
 
Index.hr
Nema zapisa.